KULINI – FANTAZIJSKI PAPIRNI NOVAC BOSNE I HERCEGOVINE

Slobodanu pl. Pukanić, u znak zahvalnosti za novčanicu 100 una

Amer Sulejmanagić

Više od petnaest godina je numizmatičkoj javnosti poznat pojam “kulin”. O tom papirnom novcu se znalo jako malo i to na osnovu nekoliko dostupnih kratkih novinskih vijesti i kopija slika jedne od tih novčanica. Od nedavno se situacija promijenila, pa je na svjetlost dana izašao originalni materijal, koji je otkupio g. Magbul Škoro. Zahvaljujući ovom sarajevskom kolekcionaru i njegovoj spremnosti da autoru ovog rada stavi na raspolaganje materijal i dokumentaciju o kulinima danas smo u stanju u potpunosti rekonstruirati ovu epizodu bosanskohercegovačke notafilije.

U skladu sa numizmatičkim pojmovima ovaj novac se može svrstati u propagandna, odnosno fantazijska izdanja. (1) Dr. Turk drži da se, u slučaju fantazijskog novca, radi o medaljama. (2)

Iako se u slučaju kulina radi o papirnom novcu, materijal od kojeg je izrađen ne može promijeniti njegovu suštinu, pa se i ovakva izdanja mogu definirati kao fantazijska, u prilog čemu govori i brojan, slični papirni materijal izdat tokom zadnjih godina širom svijeta, a posebno na području bivše SFR Jugoslavije.

Poplava raznih propagandnih – fantazijskih papirnih izdanja, na području saveznih republika bivše SFRJ, od kraja 1989. do 1992. godine posljedica je, ali i svojevrsno svjedočanstvo disolucije te zemlje. Ona su odraz pritiska javnosti i pojedinaca na vlasti budućih samostalnih država, kako bi preduzele korake u preuzimanju monetarne politike iz ruku nestajućih saveznih organa. Gdje su pritisak i raspoloženje javnosti bili najjači uslijedili su najraniji primjeri ovakvog novca.

Već u aprilu i maju 1990. godine dolazi u Sloveniji do realizacije projekta Lipa u izdanju i organizaciji Bogdana Oblaka–Hamurabija, odnosno Mladina-Lipa Holding. Ovaj projekat je začet 29. novembra 1989, a njegov finalni proizvod je bila novčanica od 1 Lipe, kojoj je stanovništvo dalo masovnu podršku kupujući je kao suvenir.

Uskoro, početkom oktobra 1990., slijedi serija ponovo slovenskih lipa, serija od 6 apoena sa najmanjom nominalnom vrijednosti od ½ lipe, izrađenih prema dizajnu Klemena Rodmana i štampanih u Gorenjskom tisku u Kranju.

Slovenska vlada istovremeno započinje rad na projektu prvog novca te republike, i javnost u januaru 1991. godine saznaje da se u Celjskoj štampariji Aero (Cetis Security) već štampaju bezimeni bonovi sa motivom Triglava.

Ovim bi se mogla zaokružiti glavna slovenska propagandna – fantazijska izdanja, uz napomenu da se u ovom radu nećemo baviti sličnim izdanjima izrađenim od metala, nego samo papirnim, i to onim koja imaju svojevrsni državotvorni karakter (koja nose ime države odnosno centralne monetarne institucije kao naziv emitenta), a ne onim koja imaju humoristički karakter, a kojih je također bilo.

Hrvatska javnost i vlast su u stopu pratile slovensku. Tako već nakon par mjeseci, polovinom septembra 1990. godine, firma Andavtonia Antiqva iz Velike Gorice izdaje u Zagrebu novčanicu od 100 banica, koju do kraja te godine prate i apoeni od 2 i 10; a početkom slijedeće godine i ostali od 1, 5, 20 i 50 banica.

Početak 1991. godine donosi i novčanice rađene po dizajnu Joška Marušića od 10, 100 i 1000 nina u izdanju bankara Ibrahima Dedića (kasnije ubijenog).

U prvim mjesecima te godine su izdate još:

1 trsatika u izdanju Tetra, Rijeka – J. Ahel, K. Mustać, L. Jelušić.

1 banovac, izdanje Ivan Škunca iz Zagreba

100 tomislava, izdato kao priznanica Društva ljubitelja Ogulina za obnovu spomenika kralja Tomislava.

U aprilu 1991. javnosti postaje poznato da je hrvatska vlada već odštampala određene količine novčanica hrvatskog dinara, kao buduću hrvatsku privremenu monetu, i da ih čuva u trezoru.

U istočnim republikama bivše SFRJ proces se odvijao sporije. Početkom marta 1991. Kosovo dobija prvu propagandnu – fantazijsku novčanicu: 1 dardan u izdanju “ Banka kombetare e Kosoves”. U avgustu se u Makedoniji pojavljuje novčanica od 20 statera, koja je prema Ranku Mandiću bila zabranjena i uništena. Avgust također donosi 1 srbijanku u Srbiji, a septembar 1 perper u Crnoj Gori.

Šta se za svo ovo vrijeme dešavalo u Bosni i Hercegovini? Kako su se prema ovom procesu odnosili pojedinci javnost, političke stranke i ostale organizacije? Potpuna pasivnost je odmah uočljiva. Ne možemo tvrditi da još poneki pojedinci nisu ponešto nacrtali, kao što je to autor ovog teksta za svoju dušu radio, ali za jedinu, stvarno izdatu, novčanicu koja bi se mogla svrstati u doba ovih političko – propagandnih aktivnosti možemo zahvaliti našim zapadnim susjedima, i pomenutoj firmi Andavtonia Antiqva iz Velike Gorice koja nam je, iz prijateljstva i poštovanja prema BiH, u julu 1991. godine darovala novčanicu od 100 una.

Zato je, još i danas – nakon petnaest godine, tužno uopće i analizirati to doba bosanskohercegovačke fantazijske notafilije, ali taj zadatak nećemo pokušati izbjeći. Ta serija kulina od sedam apoena, to jedino bosansko fantazijsko izdanje izdato od strane bosanaca je bez svake sumnje potpuno zakašnjelo, možda i bespotrebno, tako da se vjerojatno nije ni trebalo pojavljivati. Kao potvrda ovoga što tvrdim neka posluže podaci da je do 15. novambra 1991. godine, to jeste do dana kada je Gradski odbor Liberalne stranke Sarajevo promovirao novčanice kulina:

– u Sloveniji potpuno završeno doba političko-propagandnog djelovanja u oblasti notafilije i da je ta zemlja već bila uvela “Triglav” bonove, te istisnula iz upotrebe dinar SFRJ

– u Hrvatskoj također više nema propagandno – fantazijskih izdanja, a za mjesec dana (Božić 1991.) će tamošnje stanovništvo dobiti i prve plaće isplaćene u novčanicama hrvatskog dinara

– Vlada RBiH već tajno pregovara sa firmom de la Rue o štampanju novca za BiH u Engleskoj

– Makedonija već štampa svoje bonove kao podlogu za zamjenu dinara SFRJ, planiranu za april 1992. godine

– Zavod za izradu novčanica u Beogradu već štampa nove novčanice sa izmijenjenim bojama koje nose 1991. kao godinu izdanja

– niti Kosovo, a čak ni Crna Gora više nema fantazijskih izdanja; jedino slijede druge, naknadne, serije takvog novca u Makedoniji (1 makedonka u decembru 1991., te 1, 10 i 100 makedonki u januaru 1992.), te u Srbiji (10 srbijanki u decembru 1991., 50 srbijanki iz aprila 1992. i 100 srbijanki u avgustu 1993.)

Apoenska struktura serije novčanica kulina koja je ostala skrivena od očiju javnosti sve do danas, ipak nije bila nepoznata u stručnim krugovima. Tako Ranko Mandić u svome članku u časopisu dinar navodi sve nominalne vrijednosti. (3).U sarajevskom Oslobođenju od 15. novembra 1991. godine se pored nominalnih vrijednosti svih novčanica navodi i da će serija kulina biti poslana na izložbu novčanica koja se tada upravo održavala u Beogradu. Inače su se u štampi pojavljivale samo slike novčanica od 50 i 100 kulina.

Izvorni materijal o novčanicama kulina, koji je otkupio g. Magbul Škoro, sastoji se od:

– članaka iz novina – tri iz novembra 1991. i dva iz novembra 1995. godine

– dva dopisa Gradskog odbora Liberalne stranke BiH Sarajevo iz novembra 1995.

– avers i revers zajedno, kao proba na listu formata A4 – bojeno rukom

– avers i revers zajedno, kao proba na listu formata A4 – sa oznakom autora novčanice

– slijepljeni avers i revers novčanica sa pečatom GO LS BiH Sarajevo na aversu

– novčanica završnog izgleda

– novčanica završnog izgleda sa pečatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

– loša kopija sa pečatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

Na pomenutim listovima formata A4 autorstvo novčanica je definirano ovako:

“Ideja i realizacija: Hasib Salkić, ZODIS, Zvonimir Markešić i Liberalna stranka BiH”

Odmah se može uočiti jedna nelogičnost. Kao izdavač kulina na novačanicama navedena Republika Bosna i Hercegovina, dakle ne glavna monetarna institucija (Državna, Centralna ili Narodna banka). Osoba čiji se potpis nalazi na novčanici je naslovljena kao Guverner, dakle titulom koja ide isključivo uz upravnika centralne emisione ustanove neke zemlje. Ova nelogičnost svjedoči o nepoznavanju osnovnih pojmova, ili, u najboljem slučaju, o previdu predlagača ovog novca.

Također se uočavaju dvije vrste potpisa iste osobe (D. Jadrić) kao guvernera. Jedna vrsta se javlja na svim novčanicama, dok se druga javlja samo na novčanicama od 100 kulina i to kod:

– aversa i reversa zajedno kao probe na listu formata A4 sa oznakom autora novčanice

– loše kopije sa pečatom GO LS BiH Sarajevo na reversu

– slika iz novinskih članaka iz novembra 1995. godine.

Slika 1. Dvije vrste potpisa guvernera; prva se javlja na svim apoenima, a druga samo na probnim varijantama apoena od 100 kulina, kao i na slikama iz novinskih članaka

Na aversu svakog apoena se u gornjem lijevom uglu nalazi kompjuterski dizajniran guilloch sa malom brojnom oznakom vrijednosti; u donjem lijevom uglu je potpis guvernera. Ostali dio aversa pokriva kompjuterski dizajniran okvir u kojem se na polju od mnogo secesijski oblikovanih slova K nalazi velika brojna oznaka vrijednosti iznad riječi KULIN napisane latinicom i ćirilicom. U dnu je izjava da je FALSIFIKOVANJE KAŽNJIVO PO ZAKONU, također u dva pisma.

Zajednički elementi na reversima svih apoena, pored kompjuterski dizajniranih guillocha identičnih onima na aversu, su polje uz gornji rub u kojem latinicom i ćirilicom stoji REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA; brojna oznaka vrijednosti u donjem lijevom uglu; polje sa slovima ispisanom nominalnom vrijednošću u sredini dole; te serijski broj u donjem desnom uglu novčanice.

Reversi apoena se razlikuju po slijedećim motivima:

1 kulin – panorama kraljevskog grada Jajca

5 kulina – Ćuprija (most) na Drini u Višegradu

10 kulina – pogled na Sarajevo sa istočne strane, sa zgradom Vijećnice

50 kulina – Stari most u Mostaru

100 kulina – srednjovjekovni bosanski stećak

500 kulina – srednjovjekovna povelja i banski pečat

1000 kulina – grb dinastije Kotromanića, ujedno i grb Republike BiH

Slika 2. Dijelovi motiva na reversima svih novčanica završnog izgleda

I na aversu i na reversu su prilikom dizajniranja završnog izgleda svih novčanica kompjuterski dizajnirani motivi bojeni rukom.

Motivi su aplicirani u okvir od kompjuterski izrađenih šara sa također kompjuterski izrađenim jednostavnijim ugaonim rozetama.

Ukupno se kod svih varijanti ovih novčanica javlja sedam različitih serijskih brojeva; po jedan za svaku nominalnu vrijednost.

Novčanice završnog izgleda su izrađene u četverobojnom offset tisku vrlo finog, gotovo linijskog rastera, dok je kod proba tačkasti raster jako krupan.

Slika 3. Fini i krupni raster

Varijante

U odnosu na završni izgled novčanica, sa pečatom LSBiH ili bez njega, svi apoeni osim onoga od 500 kulina javljaju se u još nekoliko varijanti. Sve su to varijante boja, nastale upotrebom raznih filtera, ili svjetlije – tamnije varijante.

Samo se kod apoena od 1 kulina motiv na reversu javlja u dvije varijante. Na novčanici završnog izgleda je slika Jajca umanjena, pa se vidi utvrda na vrhu, dok je na probnim otiscima i na kopiji slika veća pa utvrde na njima nema.

Slika 4. Različite slike Jajca; prva (veća) se javlja na probnim otiscima, a druga (manja) na novčanicama završnog izgleda

Varijante boja i osvijetljenosti u odnosu na novčanice završnog izgleda se javljaju ovako:

1 kulin: 4 varijane – crna i smeđa; svjetlija i tamnija (sve sa većom slikom Jajca)

5 kulina: 2 varijante – obadvije svjetlije od novčanice završnog izgleda

10 kulina: 4 varijante – tri plave (jedna tamnija i dvije svjetlije) i crnosiva svjetlija

50 kulina: 5 varijanti – dvije svjetlije, dvije srednje tamne i jedna tamnija

100 kulina: 3 varijante – crna, smeđa i svjetlija (sve sa drugom vrstom potpisa)

1000 kulina: 4 varijante – dvije svjetlije i dvije tamnije

U novembru 1995. godine je Republikanska stranka BiH javno obznanila svoj prijedlog da novo ime bosanskohercegovačke monete bude kulin. Dva dopisa LSBiH i dva novinska teksta svjedoče o reakciji – demantu ove stranke koja je četiri godine ranije dala isti prijedlog.

Slika 5. Pečat LSBiH na novčanicama završnog izgleda, nekim probnim otiscima i kopijama

Sva ova, kao i ranije navedena dokumentacija, te sve varijante novčanica ovog izdanja, koje je vlasnik rado stavio na raspolaganje radi pisanja ovog rada predstavljaju vrijedno svjedočanstvo ovog perioda bosanskohercegovačke historije. Autor rada se najtoplije zahvaljuje vlasniku, g. Magbulu Škoro.

(1) “Ovaj mali katalog, prvi takve vrste koji se objavljuje u našoj zemlji, obrađuje veoma specifičan numizmatički materijal a koji nije novac. Ta nemonetarna a ipak numizmatička izdanja, donekle se razlikuju i od “novcu sličnih tvorevina” kao što su žetoni, medalje i sl. Numizmatički materijal koji ovde obrađujemo, dakle, predstavlja zasebnu numizmatičku kategoriju: Radi se o tzv. fantazijskim izdanjima “novca” ili o tzv. “iluzija-izdanjima novca”.

FANTAZIJSKI NOVAC

“Ovaj termin, engl. fantasy issues, označava izdanja slična novcu a čija je osnovna karakteristika u tome što ta izdanja nisu odobrena od bilo koje institucije državne vlasti one suverene države u čije se ime, ili za čiju se teritoriju (ili delove teritorije) taj “novac” kuje. Radi se, jednostavno, o izmišljenom novcu, o lažnim monetarnim izdanjima, ponekad i o vrlo tipičnim falsifikatima. Fantazijski novac, najčešće, ima propagandno-političke karakteristike a kao izdavači istog često se pojavljuju razni separatistički, “oslobodilački” i sl. pokreti, uglavnom u inostranstvu (politička emigracija). Izdavači su vrlo retko privatna lica ili institucije u samoj zemlji za koju se isti izdaje.”

Ranko Mandić; Katalog fantazijskog metalnog novca jugoslovenskih zemalja (1934-1990); Moneta; Beograd ; 1990; Predgovor

(2) “FANTAZIJSKI KOVANCI” (Phantasiemunzen) imajo zgolj videz državnih kovancev, vendar so zasebni proizvod; na nih so navedbe obstoječih ali izmišljenih držav in vrednostne oznake iz obstoječih ali izmišljenih valut. Takšni kovanci nimajo nikakega značaja denarja in štetejo kot medalje”,

Dr. Ivan Turk; Omejevanje in razčlenjevanje denarja v numizmatiki; Num. vestnik št.8; Ljubljana ; 1980; s.247.”

Prijevod: “FANATZIJSKE KOVANICE” (Phantasiemunzen) imaju izgled državnih kovanica ali su zasebni proizvod; na njima se navode postojeće ili izmišljene države i vrijednosne oznake postojećih ili izmišljenih valuta. Takve kovanice nemaju nikakvo značenje novca i računaju se kao medalje.

Dato prema: Ranko Mandić; op. cit. (3) Časopis dinar br. 22; str. 62; Beograd ; 2004.