4 kune, novac ili samo žeton?!

Kovanica od 4 kune iz 1941 godine, postavlja kod kolekcionara česta i slična pitanja iz naslova.
Namjena i svrha izrade četiri kune bila je u osnovi za potrebe brzoglasnih postaja, odnosno služila je kao telefonski žeton.

No zbog okolnosti tog vremena, poprimila je novu namjenu i svrhu uporabe. Služila je u svakodnevnom platnom prometu i time postala opticajna kovanica u Hrvatskoj.
Zbog nedostatka sitnog novca, te uvidjevši da je potreba za sitnim novcem velika, kovanica od četiri kune privremeno je stavljena u službu i opticaj. Sličnu sudbinu imale su i papirnate gradske novčanice koje su prvotno bile namjenjene samo za područje pojedinog grada, međutim polako su se proširile i na ostale dijelove Hrvatske.

Hrvatska Narodna Banka 25.9.1942 godine izdaje papirne novčanice od 50 banica, jednu i dvije kune te brzo povlači sva ostala pomočna izdanja iz opticaja. Brzo povlačenje i uništavanje između ostalog i kovanice od 4 kune dovelo je do toga da je ta kovanica rijetka, a naročito u prvoj kvaliteti.

Prema tome smatram, da se ovo izdanje u potpunosti treba uklopiti u korpus novca Hrvatske ne samo kao žeton nego opticajni novac i žeton. Dakle to bi bio ujedno i odgovor na pitanje s naslovnice četiri kune su i novac i žeton, te ih tako treba i promatrati.

Značajno za spomenuti je, da postoje kovanice od 4 kune izrađene od mjeda!! Izuzetno su rijetke, a poznato je javnosti svega nekoliko primjeraka. Istog su oblika i dizajna poput kovanice na slici, jedino je struktura materijala drugačija.
IZVOR: ing.Branislav Kujundžić