Novac grada Zadra kovan za potrebe opsjednute francuske vojske 1813. godine

Novac što ga je kovala opsjednuta francuska vojska u Zadru 1813., posljednji je kovani novac u Dalmaciji. Iako o tom vrlo rijetkom novcu postoje brojni podaci u literaturi, poglavito u novijoj hrvatskoj literaturi, pažljivom analizom tekstova nalaze se mnoge nejasnoće i netočnosti pa ih ubuduće treba izbjegavati.

Mir u Campoformiu

Mirom u Campoformiu 17. listopada 1797., sklopljenim između Francuske i Austrije, ukinuta je Republika Venecija, a Austrija je dobila pod svoju vlast pokrajine Istru, Dalmaciju i Boku kotorsku. Tim je aktom nakon gotovo 400 godina prestalo vladanje Venecije nad Hrvatskim primorjem. Međutim, ni austrijska vlast nije trajala dugo. Godine 1804. stupila je Austrija sa saveznicima u rat s Francuskom, ali 2. prosinca 1805. Napoleon je porazio austrijsku vojsku u bitci kod Austerlitza i prisilio Austriju na sklapanje mira u Pressburgu (Požun, danas Bratislava) 26. prosinca 1805. Tim mirom odstupila je Austrija Francuskoj sve što je dobila kampoformijskim mirom. Četiri godine kasnije Austrija je ponovo zaratila s Francuskom, ponovo je bila poražena i prisiljena na sklapanje mira u Schonbrunnu 10. listopada 1809., čime je izgubila i velike dijelove svoje države, među ostalim zapadnu Korušku, Kranjsku, Hrvatsku južno od Saveze Istru i Dalmaciju s glavnim gradom Zadrom, koje je austrijska vojska privremeno zaposjela ljeti 1809. Od tih teritorija car je Napoleon svojom zapovijedi od 14. listopada 1809. stvorio novu upravnu jedinicu nazvanu “Ilirske provincije”, s glavnim gradom Ljubljanom.

U lipnju 1812. Napoleon je zaratio s Rusijom, ali već u prosincu iste godine potpuno potučen uzmiče s ruskoga bojišta. Taj poraz potaknuo je sve podjarmljene narode Europe na borbu protiv francuske vladavine. Tako je i Austrija objavila 12. kolovoza 1813. rat Francuskoj, koji je završio bitkom kod Leipziga 19. listopada 1813. potpunim Napoleonovim porazom.

Opsada Zadra

Na jugu države poveden je rat protiv Napoleonove vojske iz Zagreba. Dana 19. kolovoza 1813. prešla je austrijska vojska Savu kod Zagreba. Jedan je dio pod generalom Radivojevićem preko Karlovca prešao u Kranjsku i zauzećem Gradiške na Soči oslobodio slovenske krajeve 23. listopada 1813. Generalmajor Nugent krenuo je prema Rijeci i zauzeo je već 26. kolovoza iste godine. General Franjo Tomašić zauzeo je Liku i 23. listopada 1813. krenuo u Dalmaciju te 30. listopada zauzeo Knin, a 4. studenog započeo opsadu glavnoga grada Dalmacije – Zadra. Opsada Zadra započela je 4. studenog 1813. u 8 sati navečer i trajala je punih mjesec dana. Francuska je vojska u Zadru bila malena, oko 1600 ljudi u kopnenoj vojsci i oko 500 mornara na 17 brodova. Dvije trećine vojnika bili su Hrvati, bilo je oko 400 Talijana i oko 100 Francuza. Zapovjednik grada bio je francuski general Roize. S morske strane engleski ratni brodovi potpuno su blokirali grad, a s kopnene je strane grad bio neprestano bombardiran. Opsjednuta francuska vojska nije imala nikakve veze ni sa svojom vrhovnom komandom, niti uopće s Francuskom, te nije mogla dobivati pomoć u oružju, hrani, a niti u novcu. Zapovjedništvo grada posjedovalo je veće količine zlata i srebra koje je legalno ili ilegalno dospjelo u njihov posjed iz zadarskih i dalmatinskih crkava i samostana. Zatražili su od građana i zajam od 4000 dukata. Građani se nisu složili pa je vojna komanda odlučila da iskuje poseban srebreni novac od srebra koje je posjedovala.

Novac

Prema bilježničkim zapisima izrada kalupa i kovanje novca povjerena je lokalnom zlataru, Židovu, i on je načinio vrlo lijepe i praktične averse i reverse. Kovanje i čistoću srebra u iskovanom novcu nadzirala su trojica stručnjaka: Simeone Borto-lazzi, Michele Fasolo i Sebastiano Picchi. Kao dokaz da su povjerenu dužnost i obavili, na obod svake kovanice stavljeni su i njihovi inicijali: SB, MF i SP. Ukupna težina srebra za kovanje novca iznosila je 1870 kg ili 64.000 unci.

Kovane su tri nominale: 1 unca ili 4 franka i 60 centima, 2 unce ili 9 franaka i 20 centima i 4 unce ili 18 franaka i 40 centima. Jedna unca ili 1 dalmatinska lira imala je istu vrijednost kao i 1 talir, a to je težina od oko 29,379 g srebra.

4 franka i 60 centima ili 1 unca odnosno 1 dalmatinska lira

9 franaka i 20 centima ili 2 unce odnosno 2 dalmatinske lire

18 franaka i 40 centima ili 4 unce odnosno 4 dalmatinske lire

Taj krupni srebreni novac (nominala 4 unce ili 4 dalmatinske lire ubraja se među najveće kovanice ikad kovane u svijetu) služio je francuskoj vojsci za vrijeme opsade Zadra za najnužnija plaćanja. Nakon predaje austrijskoj vojsci visoki časnički kadar, uglavnom Talijani i Francuzi, poslan je kućama, a oni su odlazeći ponijeli najveći broj kovanica.

IZVOR: Hrvatska numizmatika