Ah, ti kućanski poslovi!

mjesto održavanja: Muzej grada Zagreba, Opatička 20, Zagreb
datum početka/završetka: 12.03.2012. / 22.04.2012.
otvorenje: 18 sati
radno vrijeme: utorak – petak 10 – 18 h, subota 11 – 19 h, nedjelja 10 – 14 h
organizator: Muzej grada Zagreba, Zagreb; Muzej Slavonije, Osijek

ah_slika1

Ah, ti kućanski poslovi izložba je autorica Ksenije Katalinić, Radmile Biondić i mr.sc. Marine Vinaj, voditeljica tri odjela Muzeja Slavonije. Sa tristotinjak izložaka iz tri muzejska odjela (Tehničkog odjela, Odjela umjetničkog obrta i Odjela hemeroteke), u vremenskom rasponu od kraja 19. stoljeća do sedamdesetih godina 20. stoljeća, autorice su se dotakle svevremenskih kućanskih poslova te neizostavnih kućanskih pomagala koji su ih pod utjecajem društva i ponajprije tehnike i novih tehnologija postupno racionalizirali.

Izložba započinje kuhinjom, kao zasigurno najvažnijom prostorijom doma, mjestom okupljanja svih članova obitelji, mjestom boravka i obavljanja najvećeg dijela i najraznovrsnijih kućanskih poslova. Ručni rad osječkog stolara Carla Halasza oslikava osječku gradsku kuhinju s mnoštvom kućanskih i tehničkih pomagala od konca 19. stoljeća do šezdesetih godina 20. stoljeća. Mnogi od izložaka u kuhinji u osnovi su mehaničke i tehničke prirode, prototipovi kasnijih, razvijenih i usavršenih modela; neki su, u svom prvobitnom obliku dobro osmišljeni i oblikovani, tek neznatno izmijenjeni primjenom novih materijala i tehnologija, ostali u primjeni i dan danas. Na taj su način značajna poveznica ovih, naizgled, raznorodnih predmeta.

Dvadesete i tridesete godine 20. stoljeća vrijeme su Singerovih i Pfaffovih šivaćih strojeva, Elektroluxovih vakuumskih usisavača, prvih kompresijskih hladnjaka. Vrijeme je to i početka Osječke ljevaonice željeza itvornice strojeva d.d., koja će biti ne samo prvo metalurgijsko poduzeće u Jugoslaviji, nego i najznačajnije takvo poduzeće jugoistočne Europe, koje djeluje uz brojne obrtnike u Osijeku.

Tadašnji je asortiman proizvodnje Ljevaonice bio širok. Između ostalog, proizvodili su lijevano posuđe, trajnožarne peći i štednjake za loženje drvom i ugljenom, vage, utege, glačala na ugljen, krojačka glačala, kuhinjske izljeve, mlince za začine i kavu, čekiće za meso.

Sredinom 20. stoljeća Europa je ušla u potrošačko društvo koje se očitovalo u nagomilavanju predmeta svake vrste, proizvedenih u velikim serijama i prodavanih na velikim površinama. Razvoj industrijskog društva prema potrošnji nije ovisio samo o poboljšanoj proizvodnji, nego i o razvoju potrošačkog mentaliteta i stavu prema materijalnoj kulturi. Isto tako, veća kupovna moć nije se postigla istodobno kod svih vrsta proizvoda. Hrvatska je bila primjer lakog prihvaćanja masovne potrošnje u svim područjima.

Masovno potrošačko društvo u Hrvatskoj nastalo je u pedesetima, a sve se brže razvijalo u šezdesetim godinama. Potrošnja je postajala sve veća uslijed razvoja lake industrije, veće ponude proizvoda na tržištu i njihove potražnje, bolje zarade kupaca, ali i uslijed novih potreba i navika. Osim na prehrambene proizvode, kupnja je bila usmjerena i na razne kućanske električne aparate – perilice, usisavače, miksere, radioaparate, gramofone, televizore, automobile. U serijskoj proizvodnji nije više bio inženjer taj koji je davao osnovni koncept proizvodu, nego su to bili stručnjaci za marketing. Potrošnju, kao glavnu pokretačku snagu gospodarstva poticali su komunikacijski i reklamni sustav – novine, časopisi i televizijske reklame.

Ksenija Katalinić, Radmila Biondić, Marina Vinaj

IZVOR: MDC, Muzej grada Zagreba