Budija Goran: Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala

Objavljujemo noviju verziju iz rujna 2012, rada eminentnog stručnjaka za konzervaciju metala Gorana Budije.

OSNOVNE METODE ČIŠĆENJA UMJETNIČKI OBLIKOVANIH PREDMETA I STARINA OD METALA:

MEHANIČKO ČIŠĆENJE:

Metalne predmete koje čistimo prije čišćenja obavezno rastavimo-ako je to moguće. Ukoliko je predmet složeniji obavezno ga prije rastavljanja skiciramo ili fotografiramo kako kasnije ne bi imali problema sa sastavljanjem(ovaj postupak prethodi svakom čišćenju –što se tiče muzejskih predmeta sve faze rada se obavezno dokumentiraju na odgovarajući način).Kod uklanjanja tanjih korozivnih slojeva kao osnovno i najjednostavnije sredstvo koristimo smjesu vode i taložene krede. Umjesto vode u određenim se slučajevima možemo poslužiti i alkoholom ,acetonom odnosno benzinom ili nekim uljem(parafinsko,laneno,suncokretovo). Smjesu nanosimo bilo mekom krpom ili vatom, bilo tvrđim kistom ili četkicom za zube. Možemo koristiti i rotirajuće četkice od prirodnih ili umjetnih materijala .Radimo najčešće pomoću zlatarskog motora sa gibljivom osovinom a možemo raditi i sa modelarskim motorima koji su u odnosu na prve znatno jeftiniji. Teže uklonjive točke, te deblje i tvrđe korozivne slojeve uklanjamo bilo skalpelom bilo malim dlijetima te iglama od metala, drveta ili kosti odnosno plastike. Pri radu na arheološkim predmetima možemo se u određenim situacijama koristiti i zlatarskim vibracionim dlijetom, te aparatom za mikropjeskarenje (isključivo uz pažljivo i primjereno odabran abraziv!) i najrazličitijim rotacionim alatima koji se koriste u zlatarstvu. Raditi treba pažljivo i koncentrirano jer premda je mehaničko čišćenje često jedini mogući način ono ujedno predstavlja najveću opasnost po predmete. Nepažnjom vrlo lako možemo uništiti neke detalje poput finih tragova srebrnarskog čekića, cizeliranja, graviranja ili iskucavanja odnosno kovanja. Tragovi turpijanja ili ostaci pozlate ,posrebrenja ili neke druge prevlake(npr. toniranih lakova) ,te raspored i veličina uglačanih ploha mogu se potpuno ukloniti ili izmijeniti ako radimo bez osjećaja za materijal .Tako obrađeni predmeti gube velik dio svoje autentičnosti.

Predmete sa tanjim korozivnim slojem nikada ne čistimo do potpuno ogoljene, metalne površine. U udubljenim ,čišćenju nedostupnim mjestima ostavimo dio patine i to samo kod predmeta sa izrazito tankim korozivnim slojem. Predmeti sa potpuno uklonjenom patinom upućuju na potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje identiteta predmeta te su očigledan dokaz neznanja onog tko ih je čistio( ovo se prije svega odnosi na iskucane, reljefno ukrašene predmete ).

KEMIJSKO ČIŠĆENJE

Najjednostavnija sredstva za kemijsko čišćenje metala su zapravo kombinacija mehaničkog i kemijskog čišćenja. Dodatkom iscrpine korijena biljke sapunike(Saponaria Officinalis) krednoj kaši dobivamo blago sredstvo za čišćenje koje u sebi kombinira abrazivno djelovanje krede s djelovanjem prirodnih saponina. U svježem stanju ovo je sredstvo potpuno neutralno dok nakon nekoliko dana reagira blago kiselo a osim masnoće i prašine ono uklanja i tanje korozione slojeve. Umjesto spomenute otopine krednoj kaši možemo dodati i amonijak ili neki neutralan ili blago alkalan detergent.

Prava sredstva za kemijsko čišćenje najčešće su kisele ili alkalne, te neutralne vodene otopine, dok se druga otapala koriste rjeđe. Najvažnije svojstvo spomenutih je da rastvaraju korozioni sloj a ne nagrizaju ili minimalno nagrizaju sam metal koji čistimo.

Njihov osnovni nedostatak je da u pravilu uklanjaju i izvorni sloj patine te tako obrađeni predmeti gube svoj izvorni sjaj te ih po čišćenju moramo ponovo uglačati. Idealno bi bilo da predmete povremeno uglačamo posebnom krpom za glačanje metala ,najbolje tokom bar 2,3 mjeseca.Za to vrijeme na udubljenim glačanju nedostupnim mjestima stvorit će se tanak sloj patine. Po formiranju spomenutog možemo predmete po želji zaštiti lakom ili voskom te ih eventualno zamotati u specijalnu tkaninu ili papir za umatanje metala i spremiti ih u kutije od bezkiselinskog kartona. Ako su nam i papir i tkanina i bezkiselinski karton nedostupni najjednostavnije je predmete spremiti ili još bolje zavariti u polietilenske vrećice. Na kraju treba posebno istaknuti da predmete po kemijskom čišćenju obavezno temeljito isperemo ,kako ostaci korištenih kemikalija ne bi doprinosili ponovnom aktiviranju korozionih procesa.

Obojene metalne predmete pak kemijskim putem čistimo pomoću otapala ili primjenom gotovih sredstava za skidanje stare boje. Sredstva za skidanje stare boje na bazi metilen klorida ili dimetil formamida mogu se koristiti i za čišćenje predmeta od kositra ,cinka i olova. Kod velikih predmeta ili u slučaju da želimo očistiti samo određeni dio predmeta otopine možemo pomiješati sa metilceluloznim ljepilom za tepete. Dobiveni gel nanesemo na predmet te ga nakon nekog vremena dobro isperemo i postupak po potrebi ponovimo. Kod rada sa otapalima koja se ne miješaju s vodom otopinu ugustimo pomoću parafina(benzin, trikloretilen, white spirit) ili nekog inertnog materijala poput talka.

ELEKTROKEMIJSKO ČIŠĆENJE

Kod ove vrste čišćenja koristimo neku alkalnu ili kiselu otopinu te cink ili aluminij, većinom u vidu lima, strugotina ili praha kao izvora elektrona. U kombinaciji sa prije spomenutim gelom možemo koristiti i aluminijsku foliju. Možemo raditi i sa tamponima vate koje natopimo otopinom te ih naprašimo metalnim prahom-. Tamponom trljamo predmet do željenog rezultata,te na kraju dobro isperemo.

ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

Za razliku od prethodne metode ovdje električnu energiju dovodimo izvana- radimo ili pomoću baterija, te akumulatora ili se koristimo niskonaponskim transformatorima(najbolji su oni koji se koriste u galvanotehnici).U pravilu se predmet veže na minus pol izvora istosmjerne struje, te uranja u otopinu elektrolita ,u koji je već uronjena ploča od nehrđajućeg čelika spojena na plus pol. Kao elektrolit koristimo najčešće neku alkalnu ili kiselu otopinu.

ULTRAZVUČNO ČIŠĆENJE

Ova se metoda uprkos dugotrajne primjene u industriji i zanatstvu nerado koristi za čišćenje umjetnički oblikovanih metalnih predmeta. Predmete uronimo u neku od otopina za kemijsko čišćenje, te ih izložimo djelovanju ultrazvuka(bolje više puta na kratko,nego duže!).Umjesto vlastitih otopina možemo koristiti i komercijalne proizvode. Suha se varijanta ovog procesa, tkz. ultrazvučno dlijeto već dulje vrijeme uspješno koristi za rad na arheološkim predmetima.

ČIŠĆENJE LASEROM TE PLAZMA REDUKCIJA

Ove dvije tehnike danas u svijetu imaju sve veće značenje no ovdje ih tek spominjemo pošto je oprema za provođenje istih kod nas zasad nedostupna.

OBRADA MEHANIČKI OŠTEĆENIH PREDMETA

Mehanički oštećene metalne predmete-znači prije svega predmete koji su polomljeni najjednostavnije spojimo lijepljenjem. Pri tom se možemo koristiti i ojačanjima od staklene tkanine te klinovima. U nekim situacijama možemo predmet spojiti i vijcima ili zakovicama. Tvrdo i meko lemljenje koliko je to god moguće izbjegavamo a primjenjujemo ga samo ako je to zaista neophodno dok su na arheološkim predmetima,te predmetima sa prevlakom od drugog metala ti postupci apsolutno isključeni. Ukoliko se odlučimo za tvrdo lemljenje onda sa predmeta obavezno uklanjamo i najmanje(!!!) ostatke mekog lema- ova napomena posebno važi za srebrne i zlatne predmete. Zavarivanje dolazi u obzir samo kod velikih predmeta i to isključivo ako dobro vladamo samim postupkom zavarivanja. Na manjim predmetima eventualno bi se moglo primijeniti zavarivanje laserom, no u ovom trenutku je takva oprema kod nas nedostupna(treba istaknuti i da su se danas/2010./ kao znatno jeftiniji i dovoljno precizan nadomjestak pojavili aparati za precizno TIG/WIG zavarivanje-njemački Puk 3 ,te američki Orion-kao i kod lasera glavno polje primjene u industriji nakita od plemenitih metala). Kod predmeta sa ulubljenjima ili sličnim deformacijama ravnanju odnosno ispravljanju istih također prilazimo uz najveći mogući oprez. Pri tome koristimo različita dlijeta(tkz. punce) i čekiće te nakovnje od metala, drveta ili plastike. Pliće ogrebotine zapunjavamo pomoću neke plastične mase kojoj dodamo odgovarajući metalni prah a mogli bismo ih zapuniti i galvanskim putem. Kod jako deformiranih arheoloških predmeta možemo izraditi galvanoplastičke kopije istih te ispravljanje i ravnanje izvesti na kopiji- postupak je složen ali i etički korektniji od zagrijavanja i mehaničke obrade originalnog predmeta(promjena izvorne strukture ).

 

OBRADA PREDMETA KOD KOJIH JE METAL KOMBINIRAN SA DRUGIM ORGANSKIM ILI NEORGANSKIM MATERIJALIMA

Na ovu grupu predmeta primjenjujemo isključivo mehaničko čišćenje te pranje destiliranom vodom. Drago i poludrago kamenje čistimo tamponima navlaženim destiliranom vodom, a možemo koristiti i iscrpinu biljke sapunike(Saponaria Officinalis) te različita otapala, nikako otopine kemikalija. U nekim slučajevima možemo naići i na drago kamenje podloženo obojenim folijama ,kod takvih predmeta kamenje čistimo isključivo mehanički ili minimalno natopljenim tamponima vate ,uz maksimalnu pažnju jer tekućina ne smije doći u dodir s folijom !Bjelokost čistimo tamponima vate minimalno natopljenim destiliranom vodom kojoj dodamo par kapi amonijaka ,a umjesto vode možemo uzeti i mješavinu vode i alkohola,te slinu. Lakirano ili obojeno drvo čistimo vodom(pomoću minimalno natopljenih tampona!) ili gotovim sredstvima za čišćenje(najčešće se radi o emulzijama),nezaštićeno drvo čistimo ili pomoću gumice za brisanje ili sredinom sviježeg bijelog kruha. Staklo i emajl čistimo ili čistom vodom ili vodom kojoj dodamo malo amonijaka, eventualno dodajemo i malo nekog otapala, npr. acetona ili alkohola( 90 dijelova destilirane vode +9 dijelova propanola+1 dio amonijaka). Na isti način čistimo i plastične mase ,te jantar ,uz napomenu da se na njima nipošto ne koriste nikakva otapala(znači voda sa par kapi amonijaka ili detergenta ,ili otopina korijena sapunike,ili slina). Nijelirane(tulirane) srebrne ili zlatne predmete nipošto ne čistimo kemijskim sredstvima već isključivo mehanički(kod ove tehnike predmeti su prevučeni smjesom metalnih sulfida). Poseban oprez potreban je pri radu na arheološkim predmetima ovog tipa-kod njih se koristimo isključivo krajnje pažljivom i dobro promišljenom primjenom mehaničkog čišćenja.

 

OBRADA PREDMETA SA OŠTEĆENOM PREVLAKOM OD DRUGOG METALA

U obnovu djelomično ili potpuno uništenih prevlaka upuštamo se samo nakon dobrog promišljanja o potrebi istog zahvata. Prevlake obnovimo ili galvanskim putem (ako su i same galvanski izvedene) ili pomoću listića ili praha nanešenog na ljepljivi lak tj. mikstion. Idealno bi bilo da mjesta sa očuvanom izvornom prevlakom zaštitimo nekim lakom(u svrhu izolacije!)te obnovimo prevlaku samo na mjestima gdje je potpuno istrošena. Kao alternativu galvanskim prevlakama možemo koristiti i postupke dobivanja metalnih prevlaka utrljavanjem, uronjavanjem, kontaktnim taloženjem i reduktivnim putem – ovako dobivene prevlake izrazito su tanke te se po potrebi lakše uklanjaju. Danas se na evropskom tržištu mogu naći i specijalne boje koje vrlo dobro imitiraju metalne prevlake(Mirrachrome boja, trenutačno oko 35 britanskih funti/100 ml). Sve ove prevlake na kraju obavezno zaštitimo nekim lakom ili rjeđe voskom.

IZRADA NEDOSTAJUĆIH DIJELOVA

Nedostajuće dijelove najlakše izvedemo u nekoj plastičnoj masi(uzmemo silikonski otisak odgovarajućeg dijela te ga izlijemo u plastici) .Ovaj je postupak razmjerno jednostavan i što je najvažnije ovakve su nadoknade potpuno reverzibilne. Plastiku obojimo bilo površinski bilo u masi a možemo joj primiješati i prah odgovarajućeg metala ili je prevući odgovarajućim metalom pomoću galvanizacije. U izradu rekonstrukcija u izvornoj tehnici i materijalu upuštamo se samo ako zaista dobro vladamo obradom dotičnog materijala – u tom slučaju rekonstruirane dijelove obavezno posebno označimo, najbolje godinom izrade ili koso ugraviranim crtama(na stražnjoj strani). Možemo koristiti i galvanoplastiku(otisak predmeta ili željenog uzorka galvanskim putem prevlačimo do nekoliko milimetara debelim slojem metala, sam otisak najčešće je od silikona, dakle nevodljivog materijala tako da ga prvo moramo učiniti vodljivim-bilo utrljavanjem grafitnog ili finog metalnog praha, ili pomoću elektrovodljive boje na bazi srebrnog ili bakrenog praha ,bilo kemijskim putem-reduktivnim srebrenjem ili bakrenjem), te lijevanje u metalu. Sastav novoodlivenih dijelova mora u tom slučaju biti što bliži sastavu originala(u principu, no u nekim slučajevima možemo koristiti i kositar ili neki drugi lako topiv metal).

 

 

ZAŠTITA I ODRŽAVANJE

Osnovna metoda zaštite metalnih umjetnina i starina zasad je najčešće lakiranje ili nešto rjeđe voštenje (na tehničkim spomenicima i oružju koristiti se mogu i uljni premazi,te masti)te kombinacije ovih dviju postupaka.Od lakova se danas još uvijek najviše koriste akrilni,od voskova mikrokristalni,treba naglasiti i da je ruska literatura preporučala i mješavine akrilnih,te polivinilbutiral smola sa modificiranim silanima. Primjena korozionih inhibitora nije raširena osim ako se izuzme primjena benzotriazola (korozioni inhibitor za bakar i njegove slitine ,te srebro, aluminij, cink i kositar) te tanina(isključivo se koristi na željezu no ima indikacija da bi se mogao koristiti i na aluminiju te cinku i bakru).Korištenje se istih na žalost ne može olako i općenito preporučiti ,prije svega obzirom na mogući utjecaj kako na zdravlje osoba koje s njima rade tako i na posjetitelje muzeja ,te druge materijale (zanimljivo je napomenuti da je ruska literatura još 1990. preporučivala korištenje brojnih industrijskih korozionih inhibitora). Danas se radi na ispitivanju primjene manje toksičnih(4-metil-imidazol,2-merkaptobenzotiazol,3-etil-4 metil-5 imidazol,DMO2) te netoksičnih i ekološki prihvatljivih korozionih inhibitora(ispituju se različite otopine na biljnoj bazi,inhibitor na bazi iscrpine duhana patentiran je još 1994.,ekstrakt sjemena opuncije je također jedan od ispitanih i perspektivnih).

Preporučiti se može i upotreba posebnih tkanina ,papira i plastičnih vrećica za umatanje odnosno spremanje metalnih predmeta (isti su impregnirani sredstvima koja na sebe vežu plinove koji utiču na koroziju metala). Najjednostaviji oblik zaštite je zatvaranje ili još bolje zavarivanje u vrećice od polietilena(štiti od prašine i zagađenog zraka). Idealna temperatura za držanje predmeta bila bi 10-15 C(s izuzetkom kositra min .13,2 C).

Kod arheoloških predmeta mogu se eventualno preporučiti i niže vrijednosti,3-5 C.

Relativna vlaga u prostoru u kojem čuvamo ili izlažemo predmete trebala bi biti ne viša od 40 %(idealna vrijednost,maksimalno 65%,nikako više,naročito ne na duže vremensko razdoblje!),a u slučaju arheoloških predmeta sa aktivnim kloridima i znatno niža(12-15 % za željezo,30-35 % za bakar i slitine!).Predmete kod kojih je metal kombiniran sa organskim materijalom(kost, bjelokost, rožina, kornjačevina, perje, koža, tekstil, papir) ne bi trebalo izlagati relativnoj vlazi zraka manjoj od 45 %. Posebno vrijedne objekte najbolje je čuvati u komorama s dušikom. Predmete ne bi trebalo držati u kutijama od običnog kartona ili papira, niti u ladicama ili kutijama od drveta ili iverice te šperploče(ovo se odnosi i na vitrine za izlaganje predmeta). Vuna i filc također se ne preporučuju za umatanje metalnih predmeta, niti bi predmete trebalo držati u vitrinama obloženim spomenutim materijalom.Pri izradi vitrina za izlaganje ili polica u čuvaonicama ne koristiti polivinil acetatna ljepila(Drvofix). Jačina osvjetljenja ne bi trebala prelaziti 150 luksa dok bi za predmete koji su izrađeni od metala i materijala osjetljivih na svijetlo ta vrijednost bila znatno niža- najbolje oko 50 luksa(papir, plastika, perje, sedef, biseri, bjelokost ,jantar, tkanine).

Predmete čuvati od prašine,UV zračenja,te zagađenog zraka.

Obavezno što češće kontrolirati stanje predmeta!

Na kraju istaknimo da pri rukovanju sa predmetima obavezno koristimo bijele pamučne rukavice (ili polietilenske, odnosi se i na lakirane ili voštene predmete)!

 

RECEPTURE ZA ČIŠĆENJE POJEDINIH METALA

1.ČIŠĆENJE PREDMETA OD ZLATA:

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Au-od latinskog aurum

Talište- 1063 C

Specifična težina- 18,8 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 18,5

Boja- žuta

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 5000. – 4000. prije Krista

Važnije osobine- najplemenitiji metal, u čistom obliku premeko za preradu u nakit ili posude ,stoga ga se legira sa srebrom ili bakrom u slučaju žutog ili crvenog ,te ružičastog i zelenkastog zlata ,kod bijelog zlata kao dodaci još dolaze najčešće nikl ili paladij, dade se izvrsno kovati ,te se može izvući u najtanju žicu, izrazito otporno na koroziju, otpornost opada sa povećanjem količine drugih metala, slitine sa do 20% primjesa vrlo su otporne na koroziju.

Važnije slitine-žuto ,crveno ,ružičasto ,zelenkasto i bijelo zlato(u pravilu se stapa sa bakrom i srebrom ,kod bijelog zlata sa paladijem, srebrom, platinom, cinkom ili niklom- ove slitine mogu biti različitih finoća ,pod finoćom podrazumijevamo količinu zlata na 1000 dijelova slitine ,najčešće su slitine sa 333,585 i 750 dijelova zlata).Od slitina više povijesnog značaja treba spomenuti elektrum(sa srebrom,antička slitina),tumbagu(sa bakrom, korištena na teritoriju današnje Kolumbije),shakudo (sa bakrom,japanska slitina)

OPĆE NAPOMENE :Zbog mekoće materijala posebno treba biti oprezan kod mehaničkog čišćenja arheoloških predmeta. Kemijskim putem čistimo samo novije ili predmete sa dobro očuvanom metalnom jezgrom. Kako je zlato najčešće stopljeno sa bakrom ili srebrom za čišćenje možemo koristiti i otopine za čišćenje spomenutih metala. Pozlaćene predmete čistimo ovisno o osnovnom metalu.

1.1 ČIŠĆENJE AMONIJAČNOM VODOM

Vrućoj vodi dodamo par kapi amonijaka(25%).Nakratko uronimo predmete te ih iščetkamo četkicom za zube ili kratko ošišanim kistom. Umjesto amonijačne vode možemo koristiti i otopinu biljke sapunike(Saponaria Officinalis).Na kraju dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.2 ČIŠĆENJE KISELOM OTOPINOM

1-25 dijelova sumporne kiseline

1-10 dijelova klorovodične kiseline

1-15 dijelova natrijevog hipoklorita

1 litra destilirane vode

Samo za neporozne, masivne predmete! Koncentracija ovisi o debljini korozionog sloja. Po završetku dobro isprati, te neutralizirati eventualni ostatak kiseline, najbolje 5% otopinom natrijeva bikarbonata. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.3 SAPUN ZA POLIRANJE ZLATA

25 dijelova običnog tvrdog sapuna za rublje

1 dio kositrenog pepela

2 dijela amonijevog karbonata

4 dijela taložene krede

Umiješati sa što manje vode te pomoću četkice za zube čistiti predmete. Dobro isprati!Receptura ne potječe iz restauratorske već iz obrtničke literature! Ne koristiti za rad na arheološkom materijalu!

1.4 OTOPINA ZA ČIŠĆENJE PLEMENITIH METALA

300 gr natrijevog tiosulfata

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Dobro isprati! Receptura ne potječe iz restauratorske već iz obrtničke literature! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.5 IDENTIFIKACIJA ZLATA

1.5.1 IDENTIFIKACIJA KISELOM OTOPINOM KOSITAR KLORIDA

I. 37 gr natrijevog klorida otopiti u 1oo ml destilirane vode

II. 5 gr bezvodnog kositar klorida otopiti u 1o ml vode

III. otopini kositar klorida polako dodati 9 ml klorovodične kiseline

IV. na kraju otopini dodati još 6 ml vode i dobro izmiješati

Komadić filter papira natopimo slanom vodom ,te ga prihvatimo pincetom koju spojimo na minus pol 9 voltne baterije. Predmet koji ispitujemo spojimo na plus pol te ga nakratko dodirnemo natopljenim papirom koji držimo pincetom-cca 1o sekundi. Na papir nakon toga kapnemo kap otopine kositar klorida. Ako se pojavi crna boja radi se o zlatu. Odmah dobro isprati! Probu raditi na stražnjoj strani predmeta, ili na nekom neuočljivom mjestu!

 

2. ČIŠĆENJE PREDMETA OD SREBRA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Ag-od latinskog argentum

Talište- 960 C

Specifična težina –10,5 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 26

Boja- blještavo bijela

Boja uobičajenih korozionih slojeva- crna(sulfid,oksid)

Boja aktivne korozije- bijela do prljavo smeđe siva(klorid)

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 4000.-3000. prije Krista

Važnije osobine- plemeniti metal, izvrstan vodič električne struje ,po kovnosti tek malo zaostaje za zlatom, osjetljivo na prisutnost sumpornih spojeva u atmosferi-u prisutnosti istih s vremenom pocrni ,kao i zlato u čistom stanju premeko za preradu, stoga se legira sa bakrom, kod slitina za lemljenje kao dodaci dolaze i cink ,kadmij ,te kositar.

Važnije slitine- srebro finoće 800,900 i 925(pod finoćom podrazumijevamo količinu srebra u 1000 dijelova slitine, ostatak u pravilu bakar- danas(2005.) se na evropskom i američkom tržištu može naći i patentirana slitina od 925 dijelova srebra,ostatak bakar i mala količina germanija ,ova slitina vrlo je otporna na tamnjenje/Argentium sterling srebro/).

OPĆE NAPOMENE: Arheološke predmete u principu radije čistimo mehanički a kemijskim metodama pribjegavamo samo nakon dobrog promišljanja o potrebi i mogućim posljedicama istog. Kod novijih predmeta prvo koristimo najblaža sredstva a tek ako ista zakažu radimo kemijskim putem ili elektrolitski. Glavni problem kod arheoloških nalaza kloridna korozija,kod novijih sulfidna.

2.1 ČIŠĆENJE OTOPINOM NA BAZI TIOUREE

100 gr tioure

15 ml klorovodične kiseline

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Dobro isprati! Povremeno vađenje i četkanje četkicom za zube ubrzava proces! Postoji i varijanta sa 80 gr tiouree/20 gr dušične kiseline/ 1 lit. vode-ista se preporuča i za čišćenje kromiranih te bakrenih površina. Tiourea se sumnjiči za kancerogenost, stoga raditi u rukavicama, izbjegavati dodir sa otopinom ,ne udisati prah niti plin koji se razvija za vrijeme čišćenja! Spomenuti je plin(sumporovodik) ujedno i zapaljiv te zato ne raditi kod otvorenog plamena ili izvora iskrenja! Dobro isprati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.2 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

50 gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

anoda(+) od nehrđajućeg čelika,površina anode približno jednaka površini predmeta, predmet spajamo na minus pol(katoda/-/),cca 6-12 V, max 2A/dm2

Predmet mora biti potpuno uronjen u otopinu. Proces ubrzava povremeno vađenje i četkanje. Umjesto natrijevog hidroksida možemo koristiti i natrijev ili kalijev karbonat te natrijev tetraborat. Kod sulfidom prevučenih predmeta za vrijeme procesa razvija se sumporovodik-isti je plin otrovan i zapaljiv-ne udisati plin,ne raditi kod otvorene vatre ili izvora iskrenja! Na kraju dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.3 ČIŠĆENJE KREDNOM KAŠOM

Najfiniju taloženu kredu i vodu pomiješamo u gustu kašu. Možemo dodati i malo amonijaka ili nekog detergenta. Nanositi četkicom za zube ili tamponom vate. Pri čišćenju ne koristiti pritisak! Dobro isprati!Ne koristit na arheološkom materijalu1

2.4 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III(kod nas kompleksal III/EDTA)

Vidi 3.6!Za jako korodirane predmete!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.5 KUPKA NA BAZI AMONIJEVOG TIOSULFATA

150 gr amonijevog tiosulfata

10 gr neionskog detergenta

1 lit. destilirane vode

Predmete uroniti u otopinu. Veće predmete prelijevati. Uklanja i deblje slojeve klorida te sulfid! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.6 KUPKA NA BAZI NATRIJEVOG TIOSULFATA

300 gr natrijevog tiosulfata

1 lit. destilirane vode

Otapa sulfid i oksid! Djeluje brzo ,stoga paziti! Dobro isprati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.7 ELEKTROKEMIJSKA REDUKCIJA

5-25% otopina mravlje kiseline(ili octene ili limunske)

aluminijski ili cinčani opiljci

Koristi se za deblje korozione slojeve. Predmet stavimo u plastičnu ili staklenu posudu u kojoj se već nalaze opiljci ili gruba strugotina i otopina. Može se koristiti i lokalno- tampone vate natopimo otopinom i pospemo strugotinom te čistimo predmet. Na kraju dobro isprati, najbolje uz prethodnu neutralizaciju 20 % otopinom sode bikarbone! U principu ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.8 ALKALNO DITIONITSKA REDUKCIJA

40 gr natrijevog hidroksida

50 gr natrijevog ditionita(Na2s2O4)

1 litra destilirane vode

Otopimo hidroksid u vodi te odmah po njegovom potpunom otapanju tekućinu ulijemo u do ruba napunjenu posudu koja se može hermetički zatvoriti(ulaženje zraka pretvorilo bi ditionit u sulfat!) i u kojoj se već nalaze predmeti. Dodamo ditionit i zatvaramo posudu. Proces traje tjedan dana i za to vrijeme posudu svaki dan protresemo. Po vađenju predmete isperemo i očetkamo od srebrnog praha. Ovim postupkom obrađeni predmeti imaju poroznu površinu. Obavezno raditi u rukavicama! Ditionit čuvati na suhom jer na vlazi postaje samozapaljiv! Samo za arheološke predmete sa očuvanom metalnom jezgrom, no s obzirom da potpuno uklanja patinu korištenje se ne može preporučiti!!

2.9 PRAH ZA ČIŠĆENJE SREBRA

4 gr natrijevog nitrata

2,5 gr natrijevog klorida

2,5 gr kalijaluminij sulfata

2,5 gr amonijevog klorida

Sastojke smrviti u fini prah. Krpicom, četkicom za zube ili tamponom vate koji natopimo alkoholom trljati predmet. Temeljito isprati i odmah dobro osušiti!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10 OBNOVA POSREBRENJA

2.10.1 SREBRENJE UTRLJAVANJEM

10 gr srebrnog klorida

29 gr natrijevog klorida

20 gr kalijevog hidrogen tartarata

Sastojke izmiješati u gustu pastu. Pomoću komadića pluta ili kože utrljavati na dobro očišćen i odmašćen predmet. Kod izrazito reljefnih predmeta koristimo kratko ošišan kist. Po formiranju prevlake istrljati finom mjedenom četkom (debljina žice 0,10-0,15 mm)koju natopimo sapunicom.Dobro isprati! Što brže osušiti i lakirati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10.2 OTOPINA ZA SREBRENJE URONJAVANJEM

15 gr srebrnog nitrata

10 gr amonijevog klorida

30 gr natrijevog tiosulfata

1 litra destilirane vode

Otopimo nitrat u 50 ml vode te pošto se otopi dodamo ovoj otopini otopinu amonijevog klorida u istoj količini vode. Tiosulfat otopimo u 900 ml vode te pomiješamo sa prethodnom otopinom. Uronjavati dobro odmašćene i od oksida očišćene predmete. Otopini možemo dodati i 150 gr krede(taložene) te tako dobijemo smjesu za srebrenje utrljavanjem.Za bakar i slitine! Po formiranju prevlake dobro isprati, te što prije osušiti i lakirati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10.3 KUPKA ZA ELEKTROLITSKO POSREBRENJE/I

23 gr srebrnog difosfata

100 gr kalijevog difosfata

23 gr amonijevog karbonata

1 lit. destilirane vode

Otopi srebro difosfat(pirofosfat) u o,2 lit vode, te odvojeno otopi kalij difosfat u o,6 lit vode. Pomiješaj otopine te dodaj otopinu karbonata u o,2 lit vode. Predmet vežemo na minus pol istosmjernog transformatora, na plus ploču od nehrđajućeg čelika. Napon 6V,temperatura otopine 18 C. Držati u otopini do formiranja prevlake. Isprati i istrljati finom mjedenom četkom namočenom u otopinu sapunike, ponovo isprati ,dobro osušiti i po potrebi lakirati. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10.4 KUPKA ZA ELEKTROLITSKO SREBRENJE/II

10 gr srebrnog klorida

20 gr kalijevog ferocijanida

20 gr kalijevog karbonata

40 gr natrijevog sulfita

1 litra destilirane vode

Otopi ferocijanid u vrijućoj vodi. po otapanju istog dodaj karbonat, dodaj srebro klorid i na kraju sulfit, kuhaj 30 -120 min. Po hlađenju filtriraj .Anoda nehrđajući čelik ili čisto srebro. Po srebrenju istrljati finom mjedenom četkom natopljenom sapunicom. Dobro isprati! Nipošto ne miješati s kiselinama- može doći do razvijanja vrlo otrovnog plina(cijanovodik)!Raditi u rukavicama! Možemo raditi i lokalno- predmet spojimo na minus pol ispravljača, na plus pak spajamo pincetu od nehrđajućeg čelika vrh koje omotamo vatom koju natopimo otopinom. Tamponom prelazimo po mjestu koje želimo posrebriti a koje je prethodno dobro očišćeno i odmašćeno. Po formiranju prevlake dobro isperemo i zaštitimo lakom ili voskom! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11. OBNOVA POZLATE

2.11.1 POZLATA UTRLJAVANJEM

3 gr zlato klorida otopi u što manje vode(ili otopi 2 gr čistog zlata u 1o gr mješavine od 3 dijela klorovodične i jednog dijela dušične kiseline, dobivenu otopinu ugustiti zagrijavanjem u vodenoj kupki te istu razrijediti sa što manje vode).Dobivenom otopinom natopimo lanenu krpicu koju zatim po potpunom sušenju spalimo. Pepeo koji dobijemo služi nam kao prah za pozlaćivanje- pomoću pluta ili komadića kože koji natopimo slanom vodom utrljavamo isti na predmet. Na kraju predmet istrljamo finom mjedenom četkom natopljenom sapunicom. Dobro isperemo! Za bakar i slitine te srebro! Ako želimo pozlatu više crvenkaste boje gore spomenutoj otopini dodamo najviše 1 gr bakar klorida, a ako želimo više zelenkastu boju onda najviše 1 gr srebro klorida(postupno uz probe)!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11.2 ELEKTROLITSKA POZLATA/I

1 gr zlato klorida

75 gr natrij fosfata

2,5 gr natrij sulfita

1 litra destilirane vode

Otopi zlato klorid u 0,1 lit. vode. Ovu otopinu pomiješaj sa otopinom fosfata u 0,5 lit vode-na kraju dodati sulfit otopljen u 0,4 lit. vode. Anoda nehrđajući čelik.4-8 V,20 C.Za srebro ,te bakar i njegove slitine! Po formiranju pozlate iščetkati finom mjedenom četkom koju natopimo sapunicom. Dobro isprati, osušiti i lakirati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11.3 ELEKTROLITSKA POZLATA /II

2,65 gr zlato klorida

15 gr kalijevog ferocijanida

15 gr natrijevog karbonata

1 litra destilirane vode

Otopi ferocijanid u vrijućoj vodi ,po otapanju dodaj karbonat, na kraju zlato klorid. Kuhati 30 -150 min. Po hlađenju filtrirati. Anoda nehrđajući čelik. Postupak kao 2.10.4!

2.12 IDENTIFIKACIJA SREBRA

2.12.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU OTOPINE KALIJEVOG BIKROMATA

3 gr kalijeva bikromata

3 ml sumporne kiseline

12 ml destilirane vode

Probu raditi ili na stražnjoj strani predmeta ili na bazi. Otopinu kapnemo na dobro očišćeno i odmašćeno mjesto. Kap se u slučaju da se radi o srebru odmah oboji tamno crveno. Odmah dobro isprati! Kalij bikromat kancerogen je spoj-izbjegavati dodir sa otopinom ili prahom!

 

3. ČIŠĆENJE PREDMETA OD BAKRA I NJEGOVIH SLITINA

OSNOVI PODACI:

Kemijski simbol Cu-od latinskog cuprum

Talište- 1083 C

Specifična težina- 8,92 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 45

Boja- crvenkasta

Boja uobičajenih korozionih produkata- zelena,tamno smeđa,crna

Boja aktivne korozije- svijetlo zelena (klorid)

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 5000. prije Krista

Važnije osobine – odličan vodič elektriciteta i topline, po kovnosti odmah iza zlata i srebra ,kod dužeg izlaganja vanjskim uvjetima prevlači se prvo tamnim a na kraju zelenim korozionim slojem tkz. patinom, ovaj sloj razmjerno je stabilan i štiti metal od daljnje korozije,ovo se odnosi isključivo na bakar,kod bronce i mjedi ovaj sloj nema zaštitna svojstva

Važnije slitine- bronca(sa kositrom-npr 90 Cu/10 Sn),mjed(sa cinkom-npr 70 Cu/30 Zn),novo srebro(sa cinkom i niklom,npr.60 Cu/20Ni/20Zn)aluminijska bronca(95 Cu/5 Al)

OPĆE NAPOMENE: Na arheološkim predmetima te velikim skulpturama radimo u principu mehaničkim putem. Čistimo do tkz. originalne površine (sloj kuprit/tenorit) , nipošto do samog metala. Kemijske metode koristimo samo za uklanjanje klorida i stabilizaciju predmeta, te za rad na novijem materijalu. Namjerno kemijski obojene predmete ,te predmete sa patinom nastalom zbog kontinuiranog korištenja čistimo isključivo mehanički, kemijska sredstva izbjegavamo. Predmete od politirane mjedi(tkz. goldlack, javlja se na optičkim instrumentima, satovima itd.) također nikako ne čistimo kemijskim metodama.

3.1 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM CITRATOM

50 gr limunske kiseline

1 litra destilirane vode

Kiselinu otopimo u vodi te otopini dodajemo amonijak(25%) do postizanja pH 9 – vrijednost ustanovimo univerzalnim pH papirom. Predmete uronjavati u otopinu. Povišena temperatura ubrzava proces(najviše 80 C).Može se koristiti i za pozlaćene predmete! Kod rada na većim predmetima možemo koristiti želiranu otopinu(istu pomiješamo sa celuloznim ljepilom za tapete ili škrobom). Dobro isprati! U principu ne koristiti za rad na arheološkom materijalu!

3.2 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM LIMUNSKOM KISELINOM

200 gr limunske kiseline

40 gr tiouree(ili 0,5% želatine-bolje jer je tiourea kancerogen spoj)

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete! Zagrijana otopina djeluje jače(70 C)!Stalno paziti na tok procesa – predmete držati u otopini cca 10 minuta. Na kraju iščetkati finom mjedenom četkom i dobro isprati ! Izbjegavati kontakt sa otopinom-tiourea je kancerogen spoj!

Jedan postotna otopina limunske kiseline može se u kombinaciji sa naknadnom obradom 1% otopinom natrijevog seskvikarbonata koristiti za uklanjanje klorida na velikim predmetima.

3.3 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM FOSFORNOM KISELINOM

100-200 ml fosforne kiseline

10 gr tiouree

1 litra destilirane vode

Manje predmete uronjavati ,veće prelijevati! Dobro isprati! Nije za rad na arheološkim predmetima! Obavezno raditi u rukavicama-tiourea je kancerogen spoj!

3.4 ČIŠĆENJE OKSALNOM KISELINOM

300 gr oksalne kiseline

400 gr praha drvenog ugljena

300 gr etanola

200 gr terpentina

1 litra destilirane vode

Za čišćenje većih predmeta! Obratiti pažnju na abrazivno djelovanje ugljenog praha! Dobro isprati! Bolje djeluje na bakar nego na njegove slitine! Obavezno raditi u rukavicama-oksalna kiselina je otrovna !Kako se radi o zapaljivoj smjesi ne raditi kod otvorenog plamena ili izvora iskrenja!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.5 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM KARBONATOM I SUMPORNOM KISELINOM

Otopina A: amonijev karbonat 250 gr, voda 1 lit.

Otopina B: sumporna kiselina 2%,dodati 0,5% želatine na 1 lit otopine

Za čišćenje većih objekata(arh.ukrasi, skulpture).Otopinom A čistimo predmet od prašine, prljavštine i mineralnih naslaga, nakon toga isperemo te otopinom B čistimo do metalne površine. Dobro isprati-najbolje uz neutralizaciju pomoću 5% otopine natrijevog bikarbonata! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.6 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

Otopina A: 40 gr komplexona III(kod nas kompleksal III,EDTA)

1 litra destilirane vode

Otopina B: 77 gr amonijeva acetata

200 ml vode

350 ml amonijaka 25 %

dodati vode do 1000 ml!

Otopini A dodamo toliko otopine B da dobijemo pH 10(kolorimetrijski).Odlična otopina za čišćenje bakra i njegovih slitina! Uklanja samo korozioni sloj- ne nagriza sam metal! Povišena temperatura pojačava djelovanje(80 C)!Može se koristiti i za pozlaćene predmete! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.7 ČIŠĆENJE NATRIJEVOM LUŽINOM

120 gr natrijevog hidroksida

1 lit vode

40 ml glicerola

2% betanaftola ili 0,2% furfurola

Namijenjeno postepenom otapanju korozionih slojeva. Bakar(II) spojeve otapa brzo, bakar(I) sporo. Obavezno raditi u rukavicama! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.8 PASTA ZA ČIŠĆENJE

15 gr kalijnatrijeva tartarata

5 gr komplexona III

2 gr natrijeve lužine

50 ml destilirane vode

10 gr metilceluloze

Namijenjeno lokalnoj primjeni i predmetima nepodesnim za kupku. Dobro otapa korozione slojeve! Kod debljih korozionih slojeva postupak po potrebi ponoviti. Temeljito isprati! Prije posljednjeg ispiranja neutralizirati 5% otopinom limunske kiseline pa tek onda vodom! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

 

3.9 ČIŠĆENJE KALIJNATRIJEVIM TARTARATOM

150 gr kalijnatrijevog tartarata

50 gr natrijevog hidroksida

950 ml destilirane vode

100 ccm vodikova peroksida

Otopiti sastojke, peroksid dodati na kraju. Temperatura otopine 8o C! Otapa bazične bakar karbonate. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces! Dobro isprati! Koristiti samo svježe pripremljenu otopinu! Možemo koristiti i otopinu od 250 gr kalijnatrij tartarata na litru vode(bez dodataka),posebno za pozlaćene predmete,ne otapa crni i crveni bakar oksid! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.10 ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

Natrijeva lužina 2-5%

Anoda nehrđajući čelik

Dodati vrlo malo nekog tekućeg detergenta. Predmet spajamo kao katodu(-).Cca 1A/dm2- 12 V. Raditi u rukavicama! Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Možemo koristiti i blaže elektrolite- otopinu sode ili boraksa te natrijev fosfat .Nije za rad na meko lemljenim i kromiranim predmetima. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

Dobro isprati!

 

3.11 TERPENTIN

Služi za obradu predmeta koji su bili u dodiru sa kožom(ali i uljima,mastima i voskom). Pri dodiru kože i bakra i njegovih slitina nastaju u određenim uvjetima bakreni ,cinkovi i kositreni sapuni- terpentin iste otapa.Umjesto terpentina možemo koristiti i narančino ulje,te ulje lavande, kao i njihove mješavine sa white spiritom ili medicinskim benzinom,odnosno lanenim ili suncokretovim uljem..

3.12 CALGON(natrij heksametafosfat)

5-15% otopina u vodi

Uklanja naslage kalcijeva i magnezijeva karbonata na arheološkim predmetima. Djeluje i na bakar okside(CuO,Cu2O).Zagrijavanje ubrzava proces(80 C!)

3.13 UKLANJANJE KLORIDA I STABILIZACIJA

3.13.1 UKLANJANJE KLORIDA NATRIJEVIM SESKVIKARBONATOM

10-25 gr natrijeva karbonata

10-25 gr natrijeva bikarbonata

1 litra destilirane vode

Predmete močiti u otopini. Proces traje do nekoliko tjedana, ako otopinu mijenjamo svaki dan. Postupak uklanja kloride te stabilizira patinu(pri dodiru otopine i bakra nastaje bazični bakar karbonat/malahit/,ovaj prekriva metal te zapunjava pore u patini).Proces prekidamo u trenutku kada srebro nitratnom probom više ne možemo ustanoviti prisustnost klorida. Nakon toga možemo predmet stabilizirati benzotriazolom. Danas se ovaj postupak radije izvodi tako da predmete prvo tretiramo 1% otopinom limunske kiseline a tek nakon toga koristimo otopinu natrijeva seskvikarbonata(1%).Mijenja boju patine pa se korištenje ne može preporučiti!

SREBRONITRATNA PROBA NA KLORIDE

Uzimamo 2 epruvete, prvu punimo vodom iz kupke u kojoj ispiremo predmet a drugu čistom destiliranom vodom. U svaku kapnemo po 3-5 kapi ( u svaku jednako!)dušične kiseline i 3 kapi otopine srebrnog nitrata(1%).Ako se u prvoj epruveti pojavi bijeli ,zgrušani sloj srebrnog klorida postupak nastavljamo sve do negativne probe. Puno je pouzdanije raditi sa elektronskim mjeračem vodljivosti!

3.13.2 UKLANJANJE KLORIDA ALKALNO –DITIONITSKOM REDUKCIJOM

Vidi 2.8!Potpuno uklanja patinu pa se ne može preporučiti.

3.13.3 EKSTRAKCIJA KLORIDA POMOĆU AMONIJAČNIH PARA(Thouvenin-ov postupak)

10 % amonijak

benzotriazol 3 % otopina u etanolu

U hermetički zatvorenu posudu (eksikator) stavimo do 1/1o njene zapremine amonijaka. Predmet s patinom koja u sebi sadrži kloride objesimo iznad amonijaka. Nakon kraćeg izlaganja amonijačnim parama na predmetu se pojave plave kapljice bogate kloridima- u slučaju da je sadržaj klorida slabiji predmet se samo ovlaži. Predmet isperemo, osušimo i ponovo izložimo isparenjima- postupak ponavljamo sve dok predmet za izlaganja ne ostane suh. Nakon toga potopimo predmet u otopinu benzotriazola(najbolje u vakumu) te ga zatim osušimo. Suvišni nevezani benzotriazol uklonimo pomoću acetona. Lakiramo ili voštimo. Postupak se više ne primjenjuje(patina jako potamni ,izaziva prskanje mjedi).

3.13.4 STABILIZIRANJE OTOPINOM BENZOTRIAZOLA(BTA)

Otopina BTA 3% u etanolu

Odmašćene predmete potopimo u BTA otopinu, najbolje u vakumu, sve dok ne prestanu izlaziti mjehurići. Suvišni ,nevezani BTA uklonimo vatom natopljenom acetonom. Raditi u rukavicama! Izbjegavati dodir sa otopinom ili prahom! Ne udisati isparenja niti prah!Danas se preporučuje korištenje manje otrovnih zamjena za BTA.

3.13.5 STABILIZIRANJE AMONIJEVIM SULFIDOM

Ruska literatura preporuča stabiliziranje predmeta sa aktivnom kloridnom korozijom pomoću otopine amonijevog sulfida.Nanositi pipetom na zahvaćena mjesta,navode da su 2 tretmana u principu dovoljna,ispitati efikasnost u vlažnoj komori,po potrebi ponoviti.

3.13.6 STABILIZIRANJE TANINOM

Također iz ruske literature,navode da je postupak više godina ispitivan,u drugoj literaturi nema spomena o korištenju tanina u konzervaciji bakra.Koristi se blago alkalna otopina(pH 8-8,5) tanina( 2-200 g na litru vode-mišljenje autora-rusi ne navode koncentraciju) u mješavini vode i alkohola,predmet ili uroniti ili otopinu nanositi kistom.Trajanje uronjavanja nekoliko sati,potom isprati u vrućoj destiliranoj vodi ,te osušiti i ponoviti,na kraju drugog tretmana lakirati fenolnim lakom(?).U vlažnoj komori provjeriti efikasnost,po potrebi ponoviti.

3.14 OBNOVA OŠTEĆENIH PREVLAKA

3.14.1 OBNOVA POZLATE

Vidi 2.11.1,2.11.2,2.11.3!

3.14.2 OBNOVA POSREBRENJA

Vidi 2.10.1,2.10.2,2.10.3,2.10.4!

3.14.3 NIKLANJE UTRLJAVANJEM

60 gr nikl klorida

30 gr kositar klorida

10 gr željezo klorida

1 lit destilirane vode

Otopinu zakiseliti sa malo sumporne kiseline. Tkaninu ili spužvu ili tampon vate natopimo otopinom i zahvatimo malo cink praha (ili finih strugotina).Utrljavati na dobro očišćen predmet. Po stvaranju prevlake isprati, osušiti i lakirati. Ako želimo postupak primijeniti na željezo isto moramo prvo pobakriti!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.14.4 POKOSITRENJE UTRLJAVANJEM

50 gr kositar klorida

10 gr vinske kiseline

1 lit vode

Tkaninu, spužvu ili tampon natopimo otopinom te njome zahvatimo malo cink praha ili finih strugotina. Utrljavati na predmet do pojave prevlake, po potrebi ponoviti. Dobro isprati! Lakirati ili voštiti!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.14.5 ELEKTROLITSKO NIKLANJE

68 gr nikl sulfata

35 gr natrijevog citrata

1 gr borne kiseline

1 lit destilirane vode

Anoda nikl 0,3-0,6 A/dm2, 3 V, pH 5,8.Predmet = katoda(-).

3.14.6 ELEKTROLITSKO KOSITRENJE

17 gr kositar klorida

35 gr natrijevog fosfata

1 lit destilirane vode

Anoda nehrđajući čelik ili kositar. Predmet = katoda(-).

3.15. IDENTIFIKACIJA BAKRA

3.15.1 IDENTIFIKACIJA AMONIJAKOM

Na stražnju stranu predmeta(ili bazu) kapnemo razrijeđenu dušičnu kiselinu(1:1).Nakon 2,3 minute djelovanja kiseline kap upijemo komadićem filter papira koji zatim uronimo u razrijeđeni amonijak(1/1). Ako se javi plava boja radi se o bakru ili nekoj njegovoj slitini! Odmah dobro isprati!

4. ČIŠĆENJE PREDMETA OD ŽELJEZA I ČELIKA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Fe- od latinskog ferrum

Talište-1536 C

Specifična težina-7,86 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 45-55

Boja- srebrno sivkasta

Boja uobičajenih korozionih produkata-crvenkasto smeđa

Boja aktivne korozije- žuta do narančasto smeđa

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 1000. prije Krista – 0

Važnije osobine – u prirodi izrazito rašireno, no neotporno na koroziju ,stoga se mora stapati sa drugim metalima ,te ugljikom i silicijem ,osim legiranjem i galvanskim ili termičkim prevlakama štitimo ga i pomoću posebnih antikorozivnih premaza

Važnije slitine-lijevano željezo(2-4% C,1-3% Si- razlikujemo,sivo,bijelo,kovko i duktilno lijevano željezo),željezo za kovanje(manje od 0,1% C),obični čelici(0,2-2% C),nehrđajući čelici(npr. 74 Fe+18 Cr+8 Ni-razlikujemo feritne/12-30 % Cr/,austenitske/do 35%Ni,16-26 % Cr-nisu magnetični/ , martenzitne nehrđajuće čelike/10,5-18% Cr/,feritno austenitske tkz .duplex nehrđajuće čelike,te precipitacijsko kaljive nehrđajuće čelike-ovi osim kroma i nikla sadrže i bakar ,aluminij, te titanij,i dadu se kaliti) te brojne druge vrste legiranih čelika(sa bakrom, manganom, titanijem, silicijem, vanadijem, volframom, kromom i niklom)

OPĆE NAPOMENE: Što se tiče arheoloških predmeta vrijedi isto što je rečeno za bakar(no uvjetno rečeno originalna površina se znatno teže uočava ,pošto se radi o tankom sloju između vanjskog i unutarnjeg korozionog sloja, u spomenutom sloju očuvan je izvorni oblik predmeta) preferiramo mehaničko čišćenje, dok kemijske i druge metode koristimo samo za uklanjanje klorida i stabilizaciju. Kod čišćenja potpuno prokorodiranih predmeta obavezno koristimo rendgenske snimke istih. Brunirane ili plavljene predmete čistimo isključivo mehanički ili uljnim sredstvima za skidanje hrđe (WD 40,Balistol,Ivazok,petrolej).Obojene predmete čistimo pomoću otapala (white spirit, aceton, alkohol,amonijačna voda itd.).Glavni problem kod arheoloških predmeta je uklanjanje klorida.

4.1 ČIŠĆENJE FOSFORNOM KISELINOM

10-20% fosforna kiselina

1 % tutkala ili želatine

Manje predmete uronjavati veće prelijevati. Povišena temperatura ubrzava proces! Povremeno četkanje također! Dobro isprati! Samo za novije predmete, nije za rad na arheloškom materijalu.

 

4.2 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM CITRATOM

50 gr limunske kiseline

1 litra destilirane vode

Otopini dodavati amonijak(25%) do postizanja pH 3,5.Vrijednost ustanoviti univerzalnim pH papirom. Povišena temperatura ,te povremeno vađenje i četkanje ubrzavaju proces! Dobro isprati! Uz odgovarajući oprez može se koristiti i za predmete sa umetcima ili prevlakom od drugih metala! Postoji i složenija varijanta ovog procesa. Samo za novije predmete!

 

4.3 ČIŠĆENJE TIOGLIKOLNOM KISELINOM

3-30% tioglikolna kiselina

Pomoću amonijaka(25%) podesiti pH na 7.

Djelotvorno neutralno sredstvo za čišćenje. Djelovanjem se oboji ljubičasto. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava tok procesa. Dobro isprati. Samo za novije predmete.

4.4 ČIŠĆENJE OTOPINOM KOMPLEXONA III

30 gr komplexona III(EDTA,kod nas kompleksal III)

1 litra destilirane vode

pH 5,5 / temperatura otopine 80 C

pH korigiramo limunskom kiselinom ili natrijevom lužinom. Možemo čistiti i predmete sa umetcima od drugih metala. Dobro isprati! Samo za novije predmete!

4.5 ČIŠĆENJE MJEŠAVINOM ORGANSKIH KISELINA I NATRIJEVOG GLUKONATA

47,5 gr natrijevog glukonata

47,5 gr limunske kiseline

4,9 gr vinske kiseline

0,1 gr neionskog umreživača

1 lit vode

Temperatura otopine do 80 C. Posebno dobro za pokositrene, poniklane, pocinčane ,olovom prevučene, kromirane predmete ,bakar i slitine,te nehrđajući čelik.Ako otopinu koristimo za čišćenje jednog metala onda je možemo koristiti samo na tom metalu(npr. ako s njome čistimo mjed onda je možemo koristiti samo za mjed)! Na kraju dobro isprati! Samo za novije predmete!

Prema američkom patentu USPT 4,264,418

4.6 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

20-50 gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

anoda(+) od nehrđajućeg čelika

napon do 24 V, jakost 0,5 A/dm2

Otopini dodamo i do 30 ml nekog detergenta za pospješenje stvaranja pjene kako bi se spriječilo raspršivanje sitnih kapljica lužine. Predmet ne smije biti u otopinu ako nije uključena struja. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Nije za predmete koji u sebi sadrže opruge i slične elastične dijelove. Ne koristiti za meko lemljene ili kromirane predmete. Samo za novije predmete! Dobro isprati!

4.7 PETROLEJ

Na litru petroleja dodamo 20-50 gr parafina.Jednostavno sredstvo za čišćenje bruniranih ili plavljenih predmeta.Predmete uroniti u otopinu,trajanje zavisno o debljini korozionog sloja,potom predmete istrljati grubom tkaninom ili najfinijom čeličnom vunom,te po potrebi ponoviti.Samo za novije predmete!

4.8 POLIMETAKRILNA KISELINA

Vodena otopina polimetakrilne kiseline 10-15 %,pH otopine 4,5-5,5(korigirati sa amonijakom ili otopinom NaOH)

Polimetakrilnu kiselinu možemo prirediti i sami,u posudi od termostabilnog stakla(pyrex) otopimo 100 gr metakrilne kiseline u 350 mll izopropil alkohola,dodamo 10 gr benzoilperoksida te posudu u vodenoj kupelji zagrijemo na 40-50 C, zatim uz stalno miješanje na 80 C,kako se pri ovom procesu razvija toplina posudu zatim ohladimo pomoću tekuće hladne vode i po hlađenju ponovo grijemo do 80 C,sve dok ne nestane specifičan miris metakrilne kiseline,što označava kraj procesa.

Umjesto metakrilne kiseline možemo koristi i bezvodnu maleinsku kiselinu,u tom slučaju otapamo 50 gr anhidrida maleinske kiseline u 100 mll vode kojoj dodamo i 20-30 gr etanola,te ovu otopinu grijemo u vodenoj kupelji na 80 C tijekom 1-1,5 sata.

Otopinu nanosimo na predmet te je po sušenju otprašimo,kod vertikalnih površina možemo otopinom natopiti komadiće filter ili novinskog papira ,iste po sušenju uklonimo- ako je potrebno postupak ponavljamo.

Prema literaturi na predmetu će se stvoriti i površinski sloj koji štiti od korozije,stoga obavezno lakirati ili voštiti !Samo za novije predmete!

4.9 NEKOLIKO POSTUPAKA ZA UKLANJANJE KLORIDA

4.9.1 KATODNO ODSOLJAVANJE

Čista destilirana, deionizirana voda za elektrolit,2-4 V napona,jakost ne više od 0,25 A/dm2.Anoda od nehrđajućeg čelika.

Predmet spajamo kao katodu(-).Trajanje 6-48 sati, nakon čega vodu zamijenimo čistom, uz prethodno mjerenje vodljivosti (pomoću uređaja za mjerenje vodljivosti).Proces traje do smanjenja količine klorida na najmanju moguću mjeru- znači do nekoliko mjeseci,kod velikih predmeta i znatno duže. Umjesto vode možemo koristiti i otopinu natrijeva hidroksida ili karbonata,2-5 %.

4.9.2 ODSOLJAVANJE ALKALNOM OTOPINOM NATRIJEVA SULFITA

63 gr natrijeva sulfita(Na2SO3)

20 gr natrijeva hidroksida

1 litra deionizirane destilirane vode

U otopinu NaOH stavljamo predmete koje ćemo odsoljavati, posuda u kojoj radimo mora biti od nehrđajućeg čelika te se mora moći hermetički zatvoriti. Dodajemo sulfit u obavezno do ruba napunjenu posudu, te istu zatvaramo. Nakon 7 dana posudu otvaramo ,mjerimo vodljivost otopine i količinu klorida, te po potrebi nastavljamo postupak sa novom otopinom. Proces nastavljamo sve dok količinu klorida ne svedemo na najmanju moguću mjeru- za to obično treba barem nekoliko tjedana. Postupku ne izlažemo predmete koji su pokositreni ili imaju umetke od bakra i njegovih slitina ili srebra. Po završetku procesa predmet moramo dobro isprati kako bismo uklonili ostatke otopine. I u ovoj fazi koristimo se mjeračem vodljivosti. Na samom kraju predmete isperemo 3% otopinom barijeva sulfata ,te opet vodom(destiliranom ,deioniziranom!).Proces je dugotrajan i zahtjevan ali i izrazito efikasan.Po novijim istraživanjima može se koristiti i znatno slabija otopina (10% od spomenutih vrijednosti,znači 6,3 gr sulfita i 2 gr NaOH/1 lit vode ). Opisana je laboratorijska, probna varijanta procesa, danas se za provođenje istog mogu nabaviti gotovi uređaji(slovenska tvrtka Kambič).

4.9.3 ODSOLJAVANJE PAROM I VRUĆOM VODOM

Najjednostavniji, tehnički najmanje zahtjevan postupak,efikasnost izrazito upitna. Manje predmete izlažemo pari u ekspres loncu oko 3 sata. Nakon toga ih još 3 sata držimo u vrijućoj vodi, te ih onda sušimo nad vrijućom vodom. Količinu izvučenih klorida kontroliramo mjeračem vodljivosti (ili srebro nitratnom probom).Postupak traje do svođenja istih na najmanju mjeru. Na kraju osušimo predmete infracrvenom svjetiljkom ,te ih stabiliziramo i zaštitimo. Koristimo isključivo deioniziranu destiliranu vodu.

4.10 STABILIZIRANJE ŽELJEZNIH PREDMETA

4.10.1. STABILIZIRANJE POMOĆU FOSFATA

2-3,5 gr primarnog cink fosfata

0,5-18 gr primarnog kalcijevog fosfata

1 litra destilirane vode

Pripremljenoj otopini dodamo 4 gr natrijevog nitrita, radi poticanja reakcije. Trajanje uronjavanja 10-20 minuta. Veće predmete polijevati ili prskati. Otopinu možemo i zagrijati na najviše 95 C. Na kraju osušiti, te obavezno voštiti ili lakirati. Ne pruža trajnu zaštitu- postupak treba periodički ponavljati a stanje predmeta sustavno kontrolirati. Samo za novije predmete!

4.10.2. STABILIZIRANJE POMOĆU FOSFATA/II

10 gr natrij heksametafosfata

3,2 gr kalcij klorida

0,05 gr natrij nitrita

1 lit vode

Koristi se na sobnoj temperaturi,pH 5-6/kontakt otopina predmet 60-120 minuta,dobiveni sloj je bezbojan.Za razliku od prve varijante može se koristiti i na predmetima sa ostacima korozije.Ne koristiti na arheološkom materijalu!Lakirati ili voštiti!

4.10.3. STABILIZIRANJE POMOĆU FOSFATA/III

4-5 gr fosforne kiseline

70-100 gr kalcij nitrata

10-20 gr mangan dioksida

1 lit vode

Temperatura otopine 95 – 98 C,trajanje 40 – 50 min. Crno obojeni sloj.Ne koristiti na arheološkom materijalu!Lakirati ili voštiti!

4.10.4. STABILIZIRANJE TANINOM

200 gr taninske kiseline

150 ml alkohola

1 litra destilirane vode

Korodirane ili očišćene predmete uronimo u otopinu. Veće predmete premazivati. Predmete 72 sata držati na 30 C- u tom razdoblju trebao bi se formirati sloj željezo(III)tanata. Suvišak očetkamo sa predmeta te isti obavezno lakiramo ili voštimo. Može se koristiti i znatno manje koncentracije otopine-minimalno 10 grama tanina. Koristi se i na novijim i na arheološkim predmetima (efikasnost upitna)! Ne pruža trajnu zaštitu, sustavno kontrolirati stanje predmeta!

4.10.5. STABILIZIRANJE MJEŠAVINOM TANINA I FOSFORNE KISELINE

Otopini od 20 gr tanina/ 1 lit vode dodamo 15-19 ml fosforne kiseline. Možemo koristiti i otopinu od 20 gr tanina/125 ml fosforne kiseline/ 875 ml vode,ili otopinu od 50 gr tanina/250 ml fosforne kiseline/200 ml alkohola/550 ml vode(u skladu sa američkim patentom USPT 2,854,368).I za korodirane i za čiste predmete .Obavezno voštiti ili lakirati!U principu samo za novije predmete!Ne pruža trajnu zaštitu,sustavno kontrolirati stanje predmeta!

4.11 IDENTIFIKACIJA ŽELJEZA

4.11.1 IDENTIFIKACIJA MAGNETOM

Nedostatak iste je taj što su neke vrste čelika nemagnetične(austenitski nehrđajući čelici), slabo magnetični su i nikl i kobalt.

4.11.2 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM BAKRENOG SULFATA

Na predmet kapnemo kap 10 % otopine bakar sulfata. Ako nastane bakrena mrlja radi se o željezu ili ugljičnom odnosno nisko legiranom čeliku.

4.11.3 IDENTIFIKACIJA KALIJEVIM FEROCIJANIDOM

Na predmet(stražnja strana,baza) kapnemo kap 10 % dušične kiseline. Pustimo da neko vrijeme djeluje te kap upijemo komadićem filter papira te na dobivenu mrlju kapnemo kap 10% otopine kalijevog ferocijanida. Ako se javi plava boja radi se o željezu.

5. ČIŠĆENJE PREDMETA OD KOSITRA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Sn-od latinskog stannum

Talište-232 C

Specifična težina- 7,28 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 3,9

Važnije osobine- razmjerno mek metal, u normalnim uvjetima dosta otporan na koroziju ,dobro se lijeva ,jedan od 2 metala(drugi je kadmij) pri savijanju kojih se čuje zvuk(plač kositra, njem.zinnschrei ,engl.cry of tin)

Boja- srebrno bijela

Boja uobičajenih korozionih produkata- tamno siva do crna

Boja aktivnih korozionih produkata- bijela(kod slitina sa olovom),sivi prah(kositrena kuga)

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 4000.-3000. prije Krista

Važnije slitine- meki lem(sa olovom),britanija metal(70-90 Sn,10-25 Sb,2-10 Cu)

OPĆE NAPOMENE: Arheološki materijal čistimo radije mehanički dok su kemijske i elektrokemijske metode namijenjene prije svega novijim predmetima.Za održavanje sjaja i čišćenje tanjih korozionih slojeva može se koristiti biljka preslica(lat.Equisetum Arvense-predmete trljamo sa svježom biljkom).Predmete ne čuvati na temperaturi nižoj od 13,2 C -na nižoj temperaturi može doći do pretvaranja metalnog(beta) kositra u alfa kositar(sivi prah)-tkz. kositrena kuga-ova je pojava ireverzibilna no srećom i vrlo rijetka!

5.1 ČIŠĆENJE SOLNOM KISELINOM

5 % klorovodična kiselina

0,5% heksametilentetramin

Za uklanjanje tanjih korozionih slojeva. Manje predmete uroniti ,veće prelijevati. Po završetku dobro isprati, najbolje uz prethodnu neutralizaciju kiseline pomoću 5% otopine sode bikarbone! U principu samo za novije predmete!

5.2 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

20-50 gr natrijevog karbonata

1 litra destilirane vode

anoda(+) od nehrđajućeg čelika, napon do 24 V, 0,5A/dm2

Predmet spojiti na minus pol i uroniti u otopinu u koju je već uronjena čelična anoda. Možemo dodati i malo tekućeg detergenta kako bismo pospješili stvaranje pjene. Nakon 5-10 minuta izvaditi iz otopine, iščetkati krednom kašom te dobro isprati !Samo za novije predmete!

5.3 ZAŠTITA

5.3.1 ANODIČKA PASIVIZACIJA

5 gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

Predmet spajamo na plus pol(anoda),ploču od nehrđajućeg čelika na minus pol(katoda) ispravljača. Napon 6 V,1-2 A/dm2.Predmet uroniti u otopinu u koju je već uronjena katoda! Trajanje 2-3 sekunde. Dobro isprati! Samo za novije predmete!

5.4 IDENTIFIKACIJA KOSITRA

5.4.1 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM NATRIJEVA SULFIDA

koncentrirana klorovodična kiselina

10 grama natrijeva sulfida otopimo u 100 ml vode

Kapnuti kiselinu na predmet(stražnja strana, ili baza),pustiti da kratko djeluje, te upiti komadićem filter papira. Na dobivenu mrlju kapnuti kap otopine sulfida- ako se pojavi žuto smeđa boja radi se o kositru. Odmah dobro isprati!

6. ČIŠĆENJE PREDMETA OD CINKA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Zn-od latinskog zincum

Talište-419 C

Specifična težina –7,13 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 40-45

Boja –plavkasto bijela

Boja uobičajenih korozionih produkata- bijela,siva

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 900.-1000.

Važnije osobine- razmjerno lomljiv i neotporan na koroziju ,odlično se lijeva

Važnije slitine- zamak (za ljev,npr.4%Al,1%Cu,ostalo Zn), bidri (indijska slitina 32-93%Zn,kao dodaci Cu, Pb, Sn)

OPĆE NAPOMENE: Obzirom na izrazitu osjetljivost na koroziju pri primjeni kemijskih metoda neophodan je oprez .Temeljito ispiranje i neutralizacija korištenih otopina također su u slučaju cinka neophodni. Osim navedenih otopina možemo koristiti i otopinu amonijevog tartarata(5-30%) ,te sredstva za skidanje stare boje na bazi metilen klorida i dimetil formamida.

6.1 ČIŠĆENJE SUMPORNOM KISELINOM

sumporna kiselina 5%

Predmete uroniti u otopinu, stalno nadzirati proces, po završetku dobro isprati ,najbolje uz prethodnu neutralizaciju 5% otopinom natrijeva bikarbonata!

6.2 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

5% otopina Komplexona III,pH7

Uroniti predmete, stalno nadzirati proces, dobro isprati!

6.3 ELEKROLITIČKO ČIŠĆENJE

5% otopina natrijeva karbonata ili natrij fosfata, anoda nehrđajući čelik

Predmet spojimo na minus pol ispravljača. Stalno nadzirati tok procesa, povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Dobro isprati! U principu nije za predmete sa prevlakom od nekog drugog metala!

6.4 OBNOVA OŠTEĆENIH PREVLAKA

6.4.1 BAKRENJE CINKA URONJAVANJEM

30 gr bakar sulfata

50 gr vinske kiseline

50 ccm amonijaka 25%

1 litra vode

Potpuno čiste i odmašćene predmete uroniti u otopinu. Veće predmete polijevati. Odmah po formiranju prevlake izvaditi i isprati, te obavezno voštiti ili lakirati! Kod predmeta koji predugo ostanu u otopini dolazi do ljuštenja prevlake!

6.4.2 MJEDENA PREVLAKA NA CINKU

10 dijelova zasićene otopine amonijeva klorida

1 dio bakar karbonata

Smjesu utrljavati na čist i dobro odmašćen predmet. Po formiranju prevlake isprati i lakirati ili voštiti!

6.4.3 NIKLANJE CINKA URONJAVANJEM

60 gr nikl sulfata

30 gr natrij klorida

10 gr natrij karbonata

1 litra vode

Uronjavati čiste i odmaštene predmete u zagrijanu otopinu. Ako ide prebrzo razrijediti.

6.5 ZAŠTITA

6.5.1 ZAŠTITA KOROZIONIM INHIBITOROM

3% otopina benzotriazola u alkoholu

Predmet premazati otopinom. Nevezani suvišni BTA nakon sušenja ukloniti acetonom. Lakirati ili zavariti u polietilenske vrećice. Izbjegavati dodir s otopinom ili prahom, ne udisati isparenja niti prah!

6.5.2 KROMATIRANJE CINKA

10 gr kromne kiseline

0,5 gr sumporne kiseline

1 litra destilirane vode

Predmete uroniti u otopinu. Po stvaranju žutog sloja isprati! Kromna kiselina kancerogen je spoj-stoga se korištenje ove otopine ne može preporučiti! Služi isključivo kao podloga za zaštitu bojom!

6.5.3 MODIFICIRANA TANINSKA OTOPINA

1,5 gr tanina

1,5 gr natrijevog klorata

0,2-2 gr željeznog(III)klorida

0,35 gr kalij titan fluorida

0,1-0,3 gr fosforne kiseline

1 lit destilirane vode

Temp.25 C ,kontakt predmet/otopina 60 sec.,isključivo kao podloga za zaštitu bojom!

Prema američkom patentu USPT 6,805,756

6.5.3 FOSFATIRANJE CINKA

cink oksid 20-35 gr

fosforna kiselina 20-30 gr

natrijev nitrat 1,5-2 gr

voda 1 lit

18-25 C,kontakt predmet/otopina 20-40 min.

Isključivo kao podloga za zaštitu bojom!

 

6.6 IDENTIFIKACIJA CINKA

6.6.1 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM NATRIJEVA SULFIDA

mješavina čiste klorovodične kiseline i vode 1:1

10 gr natrijeva sulfida otopljenog u 100 ml vode

Kiselinu kapnuti na predmet(stražnja strana, ili baza)- pustiti da kratko djeluje, te zatim upiti komadićem filter papira. Kap sulfida kapnemo na mrlju. Ukoliko nastane bijela boja radi se o cinku. Odmah dobro isprati!

7. ČIŠĆENJE PREDMETA OD OLOVA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Pb-od latinskog plumbum

Talište- 327 C

Specifična težina-11,34 g/cm3

Tvrdoća po Brinell-u 4

Boja-plavkasto bijela(na svježe zarezanom mjestu)

Boja uobičajenih korozionih produkata- tamno siva

Boja aktivnih korozionih produkata- bijela(karbonat)

Približno vrijeme početka raširene uporabe: 6000.-5000. prije Krista

Važnije osobine- vrlo mek metal, potpuno neelastičan ,spojevi su mu otrovni

Važnije slitine-meki lem(sa kositrom),štamparska slitina(sa antimonom),slitina za

zrna za vatreno oružje(sa antimonom),slitina za cijevi za orgulje(sa olovom)

OPĆE NAPOMENE: Zbog izrazite mekoće olova mehaničko čišćenje koristimo samo kod debljih korozionih slojeva na arheološkom materijalu. Kemijsko čišćenje kod olova predstavlja standardni postupak a isto možemo reći i za elektrolitičko .Kao i kod cinka neutralizacija ostataka korištene otopine, te temeljito ispiranje neophodni su. Vrlo osjetljivo na prisutnost hlapljivih organskih kiselina(octena,mravlja) u zraku!Olovne predmete nikako ne čuvati u ambalaži od papira, običnog kartona ili drveta ,iverice,šperploče ,te polivinil klorida,kod izlaganja istih također ne koristiti spomenute materijale!

7.1 ČIŠĆENJE SOLNOM KISELINOM I AMONIJEVIM ACETATOM

Otopina A: klorovodična kiselina 5%

Otopina B: 10 % otopina amonijevog acetata, uz dodatak 0,2% agar agara

Pomoću otopine A skidamo sve naslage osim oksida, postupak traje sve dok se razvijaju mjehurići plina. Potom isprati vrućom destiliranom vodom(vodu prokuhati neposredno prije upotrebe ,kako bi istisnuli eventualno prisutan ugljični dioksid).Ako je na predmetu zaostao sloj oksida isti uklonimo otopinom B. Isprati hladnom destiliranom vodom. Otopina B može se koristiti i samostalno!

7.2 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

40 gr komplexona III(kod nas kompleksal III,EDTA)

1 litra destilirane vode

pH otopine 5,5(korigirati sa NaOH i limunskom kiselinom)

Ovo sredstvo posebno dobro uklanja bazični olovni karbonat. Zagrijavanje na 80 C ubrzava proces. Isprati prokuhanom destiliranom vodom!

7.3 SREDSTVO ZA SKIDANJE STARE BOJE NA BAZI VAPNA

200 gr gašenog vapna

100 gr natrijevog karbonata

50 gr natrijevog hidroksida

Vode dodati da dobijemo gustu tekućinu. Dobro isprati! Obavezno neutralizirati 5% klorovodičnom kiselinom te opet isprati! Uklanja karbonate, sulfate i okside!

7.4 ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

50 gr NaOH ili Na2CO3

1 litra vode

Anoda(+) od nehrđajućeg čelika,2-5 A/dm2,12 V

Samo za predmete sa dobro očuvanom jezgrom. Po završetku možemo na kratko obrnuti polove- na predmetu će doći do stvaranja tankog sivog sloja olovnog dioksida ,koji ima zaštitna svojstva. Predmete sa debelim slojem karbonata možemo podvrgnuti «učvrščujućoj redukciji»-proces je jednak prethodnom ,s time da koristimo elektrolit na bazi NaOH ili 10% H2SO4.Ovim postupkom korozione produkte ponovo prevodimo u metalni oblik. Predmet mora biti spojen olovnom žicom! Za razliku od čišćenja koristimo minimalnu jakost struje(max.250 mA/dm2).Proces traje sve dok na predmetu nastaju mjehurići vodika- ako do stvaranja istih dođe na metalnoj jezgri doći će do ireverzibilnog oštećenja izvornog izgleda predmeta!

7.5 ZAŠTITA

7.5.1 ZAŠTITA ANODIČKOM PASIVIZACIJOM

14,2 gr natrijeva sulfata

1 litra destilirane vode

katoda nehrđajući čelik, trajanje oko 60 min.

Predmet spojimo na plus pol(anoda).Samo za čiste i temeljito odmašćene površine .Umjesto predloženog možemo koristiti i elektrolit od 9,8 gr H2SO4 i 1 litre vode! Obavezno lakirati ili voštiti!

7.6 IDENTIFIKACIJA OLOVA

7.6.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU OTOPINE KALIJEVOG JODIDA

Na metal koji ispitujemo kapnemo 2 kapi čiste klorovodične kiseline. Nakon što kiselina kraće vrijeme djeluje ispitivano mjesto pokrijemo komadićem filter papira te na dobivenu mrlju kapnemo par kapi 10% otopine kalijevog jodida. Ako nastane žuta boja radi se o olovu! Odmah dobro isprati!

8. ČIŠĆENJE PREDMETA OD ALUMINIJA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Al

Talište-660 C

Specifična težina- 2,70

Tvrdoća po Brinell-u 15-19

Boja – srebrno bijela

Boja ubičajenih korozionih produkata- bijela

Približno vrijeme početka raširene uporabe: nakon 1886.

Važnije osobine- izrazto lagan i razmjerno mek ,na zraku se prevlači tankim oksidnim slojem koji ga štiti od daljnjih korozionih procesa, spomenuti sloj se može stvoriti i kemijskim ili elektrokemijskim putem-tako dobiven sloj znatno je deblji i otporniji a može ga se i obojiti, dobro se lijeva, dobar vodič elektriciteta i topline

Važnije slitine-duraluminij(3-5% Cu / 1% Mg),silumin(do 14% Si),magnalij(10-15 %Mg)

OPĆE NAPOMENE: Mehaničko čišćenje u principu radije izbjegavamo. Kod kemijskog načina rada otopinama obavezno dodajemo inhibitore korozije , te temeljito ispiremo predmete.

8.1 ČIŠENJE OTOPINOM SAPUNIKE

100 gr korijena biljke (Saponaria Officinalis)sapunike prelijemo 1 litrom vrele vode. Nakon 10 min. stajanja možemo otopinu koristiti. Svježe priređena otopina potpuno je neutralna( pH 7 )!Ne dodavati nikakva abrazivna sredstva! Nakon par dana stajanja otopina postaje blago kisela( pH 5,5 ).Čistiti pomoću tampona vate ili četkice za zube. Ne pritiskati! Jedina metoda pogodna i za anodički ili kemijski oksidirane predmete! Teoretski bismo mogli koristiti i neko drugo blago kiselo ili alkalno sredstvo za pranje( pH 5-8 ).

8.2 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM ALKALNOM OTOPINOM

10-40 gr (25) natrijevog karbonata

5-10 gr(25) vodenog stakla

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Dobro isprati! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani, niti fosfatirani! Može se koristiti i za čišćenje cinka ili kositra!

8.3 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM KISELOM OTOPINOM

50 ml dušične kiseline

10 gr kalijevog bikromata

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete na najviše 3o minuta, potom dobro isprati. Ova otopina uklanja Al2O3 i Al(OH)3!Ne potječe iz restauratorske literature! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani, niti fosfatirani! Kalijev bikromat kancerogen je spoj pa se korištenje otopine ne može preporučiti!

8.4 ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

6 gr natrijevog karbonata

6 gr natrijevog fosfata

1 litra destilirane vode

Predmet spojimo na minus pol ispravljača(katoda/-/).Anoda (+) nehrđajući čelik. Trajanje 3-5 minuta. Ne potječe iz restauratorske literature! Dobro isprati! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani niti fosfatirani!

8.4.1 AMONIJ CITRAT

50 limunske kiseline

1 lit destilirane vode

dodati amonijak do postizanja pH 7

Manje predmete uroniti u otopinu,veće prelijevati.Za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani ,te fosfatirani.Dobro isprati!

8.5 TANINSKA KONVERZIONA PREVLAKA

1 gr tanina

1 lit vode

Sa NaOH ili fosfornom kiselinom korigirati pH na 4.Otopinu zagrijati na 50 C i nanijeti na predmet, nakon 30 sec isprati. Poboljšava prianjanje lakova i boja, te smanjuje osjetljivost na koroziju. Ako dodamo i najmanje 0,003 % kalij titan fluorida zaštita će biti još bolja.

Prema američkom patentu USPT 4,054,466

8.6 FOSFATIRANJE ALUMINIJA

180 ml butil alkohola

140 ml izopropanola

45 ml fosforne kiseline

90 ml destilirane vode

Uroniti predmete na 1-2 minute(veće predmete prskati),dobro isprati,osušiti ,lakirati ili voštiti.Poboljšava prianjanje lakova i boja,te otpornost na koroziju.Izbjegavati dodir sa otopinom,koristiti zaštitne rukavice i naočale.

8.7 IDENTIFIKACIJA ALUMINIJA

8.7.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU NATRIJEVE LUŽINE

20 gr natrijevog hidroksida

100 gr destilirane vode

Kapnuti na stražnju stranu ili bazu predmeta par kapi otopine ,te pustiti da djeluje 5-10 minuta. Ako izostane bilo kakva reakcija radi se o magneziju, ukoliko se pak razvijaju mjehurići vodika radi se o aluminiju ili nekoj njegovoj slitini. Odmah dobro isprati! Ukoliko ostane tamna mrlja vjerojatno se radi o nekoj od aluminijevih slitina.

8.7.2 IDENTIFIKACIJA ANODIČKI OKSIDIRANIH PREMETA

Uzimamo 9 voltnu bateriju i žarulju za džepne baterijske lampe(ili LED diodu),ako pri zatvaranju strujnog kruga žarulja(uz pomoć malo tanke žice) ne svijetli najvjerojatnije se radi o anodički oksidiranoj površini(ista ne vodi električnu struju).

 

PRIPREMA ZAŠTITNIH PREVLAKA

LAK PARALOID B72

20-75 gr Paraloida B 72

1 litra toluola

Akrilnu smolu otopimo u toluolu(ili u manje otrovnom butil acetatu), po otapanju koristimo. Nanosimo kistom ili prskanjem, manje predmete možemo uroniti u lak. Ako želimo možemo dodati i inhibitor korozije benzotriazol, recimo 5 gr na litru toluola. U tom slučaju prvo otopimo BTA u toluolu, nakon toga dodamo smolu. Po nekim izvorima BTA nakon 2 godine potpuno ishlapi iz laka. Umjesto Paraloida B 72 možemo koristiti i B 67(topiv u white spiritu),te B 44 ili B 48 N.Preporuča se i korištenje kombiniranih prevlaka -npr sloj B 72 + voštana pasta ili sloj B72+sloj B67 + voštana pasta.Izbjegavati bilo kakav direktan dodir sa otopinom!

VOŠTANA PASTA

7gr parafina

2 gr pčelijeg voska

1 gr montan voska(pročišćenog)

2 gr silikonskog ulja

75 gr toluola

5gr benzotriazola

U loncu sa dvostrukim dnom otopimo sve sastojke osim benzotriazola(BTA) i toluola.Umjesto pčelinjeg voska bolje je uzeti mikrokristalni vosak. BTA otopimo u toluolu i dodamo na kraju-pri radu izbjegavati dodir sa otopinom ili prahom!. Pastu možemo izraditi i samo od mikrokristalnog voska i toluola(ili bolje white spirita) ,te BTA-ova se varijanta lakše uklanja. Nanositi krpom, obavezno koristiti zaštitne rukavice(ukoliko smo koristili BTA)!

 

VOŠTANA PASTA /II

mikrokristalni vosak 100 gr

polietilen vosak 25 gr

white spirit 230 gr

Otopi voskove,dobro izmiješaj,dodaj white spirit(zapaljivo!).Dok se hladi stalno miješati,rezultat mora biti bijela pasta.Uklanja se sa white spiritom!Polietilen vosak bolje je izostaviti(problematičan za uklanjanje)!

ULJNI PREMAZ

20 dijelova ribljeg ulja

80 dijelova white spirita ili medicinskog benzina

Brzo suši i ne mijenja izgled metala.Uklanja se sa white spiritom.Prije svega za tehničke spomenike,te oružje.

 

KUPKE ZA GALVANOPLASTIKU

BAKAR:

150-250(200) gr bakar sulfata

45-110(30) gr sumporne kiseline

1 lit destilirane vode

anoda= elektrolitski bakar(no može i običan bakreni lim)

ZLATO

200 gr kalijevog ferocijanida

50 gr natrijevog karbonata

50 gr zlato klorida

1 lit destilirane vode

anoda= platinirani titanij ili nehrđajući čelik , temp. 70 C

SREBRO

200 gr kalijevog ferocijanida

20 gr kalijevog karbonata

40 gr srebro klorida

1 lit destilirane vode

anoda= platinirani titanij ili nehrđajući čelik , temp. 60-80 C

ŽELJEZO

240 gr željezo klorida

180 gr kalijevog klorida

1 lit destilirane vode

anoda= željezo, temp. 25 C,2-5 A/dm2, pH 5-5,5

NIKL

450 gr nikl sulfamata

30 gr borne kiseline

1 lit destilirane vode

anoda=nikl, pH 3-5,temp.40-60 C,2-30 A/dm2

METALI KOJI RJEĐE SREĆEMO U MUZEJSKIM ILI PRIVATNIM ZBIRKAMA

Antimon- u skladu sa literaturom može se naići na arheološke predmete od čistog antimona, dolazi u nekim slitinama(štamparsko olovo ,britanija metal),čisitii 5% otopinom vinske kiseline.

Krom-koristi se za elektrolitsko prevlačenje drugih metala-kromiranje(od 1924.) ,vrlo otporan na koroziju, dolazi i u nekim slitinama(nehrđajući čelici)

Niobij- kao i titanij može se obojiti putem anodičke oksidacije ,koristi se u izradi suvremenog nakita,čistiti otopinom sapunike(vidi titanij)

Nikl- isto kao i krom ,no manje otporan na koroziju ,koristi se za elektrolitsko prevlačenje drugih metala-niklanje(od 1869.u većem opsegu), te u nekim slitinama(nehrđajući čelici ,novo srebro ,monel,neke vrste bijelog zlata)

Magnezij- vrlo lak metal(33% lakši od aluminija),koristi se većinom u obliku slitina, glavna primjena automobilska industrija(dijelovi motora),nekada dosta korišten i u avio industriji ,u većem opsegu koristi se od 1930.,za čišćenje možemo koristiti alkalne otopine npr.30 g natrij karbonata/30 gr trinatrij fosfata/1 gram sintetskog sapuna/ 1 lit vode.Vrlo slična otopina može se koristiti i za elektrolitsko čišćenje(po 25 gm karbonata i fosfata na litru vode,1-2 A /dm2,90 C temp.).Za ispiranje koristiti običnu vodu,osušiti alkoholom.

Paladij- plemeniti metal iz grupe platinskih metala, koristi se u proizvodnji bijelog zlata(od 1920.), rijetko za nakit,čistiti otopinom sapunike(vidi titanij)

Platina- plemeniti metal, vrlo otporan na koroziju, koristi se u izradi skupocjenog nakita, u široj primjeni od oko 1900.,čistiti otopinom sapunike(vidi titanij)

Rodij- plemeniti metal iz grupe platinskih metala, vrlo otporan na koroziju ,koristi se za elektrolitsko prevlačenje srebra i lošijih vrsta bijelog zlata-rodiniranje(od 1930.),čistiti otopinom sapunike(vidi titanij).

Titanij- laki metal, po osobinama sličan nehrđajućem čeliku, može ga se obojiti termičkim ili elektrolitskim putem, koristi se u izradi suvremenog nakita(otprilike od 1970.),možemo ga čistiti pomoću otopine biljke sapunike(100 gm korijena /lit kipuće vode,nakon 10 minuta stajanja može se koristiti),anodički ili termički obojene dijelove ne lakirati,ne čistiti abrazivima.Može se koristit i alkalna otopina od 10-15 % NaOH,uz dodatak 1% kuhinjske soli(90 c temp.),ili otopina od 10-25 % vruće limunske kiseline.

Živa- jedini metal koji je tekuć na sobnoj temperaturi ,korištena za tkz. amalgamsku pozlatu i posrebrenje ,do 1840. jedinu šire korištenu metodu pozlate i posrebrenja metalnih predmeta ,koristila se i za izradu zrcala, te izradu termometara i barometara ,spojevi su joj vrlo otrovni

KORIŠTENA(*),TE PREPORUČENA LITERATURA:

1. P.Heinrich(Hrsg.):Metallrestaurierung,Muenchen 1994.*

2. T.Stambolov,R.D.Bleck,N.Eichelmann:Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/I 1987.,/II 1988.,Weimar*

3. Whats New in Old Metals(seminar preprints),Canadian Conservation Institute,Ottawa 1994.*

4. RESTAURATOREN BLAETTER BAND 11,Thema Metallkonservierung,Wien 1990.*

5. ANCIENT&HISTORIC METALS-CONSERVATION AND SCIENTIFIC RESEARCH,Santa Monica 1994.*

6. Mac Leod,Pennec,Robbiola(Edit.):METAL 95,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,London 1997.*

7. Mourey,Robbiola(Edit.):METAL 98,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,London 1999.*

8. J.Wolters:Der Gold und Silberschmied,Stuttgart 1981.*

9. P.Mottner:Der Aktuell Wissensstand zur Korrosion und Restaurierung/Konservierung von Denkmaelern aus Blei,Zinn,Zink(eine dokumentation),Muenchen 1993.*

10. Praktische Galvanotechnik,Saulgau 1997.*

11. W.Machu:Oberflaechenvorbehandlung von Eisen und Nichteisenmetallen,Leipzig 1954.*

12. H.Hilpke:Werkstattrezepte fur Graveure,Zieseleure,Gurtler ,Galvaniseure und Stempelhersteller,Stuttgart 1991.*

13. Aluminium-Taschenbuch,Duesseldorf 1963.*

14. G.T.Bahvalov,A.V.Turkovskaja:Korozija i zaštita metala,Beograd 1949.*

15. C.Degrigny:Stabilisation de Moteurs d’Avions Immerges,Studies in Conservation,40(1995)*

16. C.Moynehan:Conservation of Aluminum and Its Alloys,Journal of Conservation&Museum Studies,1/1996.*

17. Plenderleith,Werner:Konzervacija muzejskih predmeta i umjetnina, MDC Zagreb 1974.*

18.P.M.Vjačeslavov,S.A.Grilihes,G.K.Burkat,E.G.Kruglova:Galvanotehnika blagorodnih i redkih metalov, Lenjingrad 1970.*

19.Conservation of Metals,Veszprem 1989.*

20.The Conservation and Restoration of Metals,Edinburgh 1989.

21.J.M.Cronyn:The Elements of Archaeological Conservation,New York 1990.

22.K.Schmidt-Ott:Reinigung von Silberoberflaechen,Stuttgart 1996.

23.P.Mottner,M.Mach:Zinkguss-Die Konservierung von Denkmaelern aus Zink,Muenchen 1999.

24.M.Mach,B.Meissner,A.Doktor:Bronze und Galvanoplastik-Geschichte,Materialanalyse,Restaurierung,Dresden 2001.

25. METAL 2001.,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,Perth 2002.

26. METAL 2004.,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,Canberra 2005.*

27.METAL 07.,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,Amsterdam 2007.*

28.METAL 2010,Proceedings of International Conference on Metals Conservation,Charleston 2010.

29. D.A.Scott:Copper and Bronze in Art-Corrosion,Colorants,Conservation,2002.*

30. T.Drayman-Weiser:Gilded Metals-History,Technology,Conservation,2000.

31. O.Untracht:Metal Techniques for Craftsmen,New York 1968.*

32. L.Selwyn: Metals and Corrosion-Handbook for Conservation Professional, Ottawa 2004.*

33. W.Braun Feldweg:Metall-Werkformen und Arbeitswesen,1950.*

34.L.Aitchison:A History of Metals,London 1960.

35.M.A.Belenkij,A.F.Ivanov Elektroosaždenie metaličeskih pokritij,Moskva 1985*

36.M.S.Šemahanskaja:Restavracija metalla,Moskva 1989.*

37.Nikitin,M.K.;Meljnikova ,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.*

38.P.Craddock,S.La Niece:Metal Plating and Patination: Cultural,Technical and Historical Developments,Boston 1993.*

39.Metallrestaurierung,ICOMOS Hefte des Deutschen Nationalkomitees,Muenchen 1998.*

40.P.Dilman,G.Beranger,P.Piccardo,H.Matthiesen:Corrosion of metallic heritage artefacts-Investigation,conservation and prediction of long-term behaviour,Cambridge 2007.*

41.D.Vokić,Smjernice konzervatorsko restauratorskog rada,Zagreb 2007.*

42.Metals and Museums in Mediterranean-Protecting,Preserving and Interpreting;Athens 2008.

43.Metallrestaurierung-Metallkonservierung:Geschichte,Metode und Praxis,Wien 2008.

44.M.S.Šemahanskaja,D.A.Lemenovskij,M.V.Lomonosova,A.N.Nasmejanova,G.P.Brusova:

Novie metodi v restavracii arheologičeskogo metala,Vestnik restavracii muzeinih cenostei 1/11,Moskva 2008.*

45.D.A.Scott,G.Eggert:Iron and Steel in Art-Corrosion ,Colorants,Conservation,London 2009.*

46.K.Schmidt-Ott:Das Plasma in der Metallkonservierung-Moeglichkeiten und Grenzen,Winterthur 2009.

KORISNE WEB STRANICE POSVEĆENE KONZERVACIJI METALA:

1.ICOM CC WG Metals

http://www.icom-cc.org/31/working-groups/metals/

2.BROMEC – Bulletin of Research On Metal Conservation

http://www2.warwick.ac.uk/fac/sci/physics/research/condensedmatt/sims/bromec/

3.BROMEC’s electronic mailing list

http://listserv.csv.warwick.ac.uk/mailman/listinfo/bromec-bulletin-of-research-on-metal-conservation.

4.METALSConsninfo

http://metalsconservationinfomation.wetpaint.com/

5.PROMET project

http://www.promet.org.gr/

6.MEDAL project

www.medal-project.eu/7

7..EFESTUS project – DEAD LINK!

http://www.efestus.just.edu.jo/index.jsp

8.CONSIST project

www.consist.fraunhofer.de/

9.Methods of Conserving Archaeological Material from Underwater Sites

http://nautarch.tamu.edu/crl/conservationmanual/

10.UCLA metals course-presentations

http://proteus.brown.edu/metalscourse/7388

11.Bibliographical Database of the Conservation Information Network

www.bcin.ca/

12.Metallography and Microstructure of Ancient and Historic Metals-download free book

www.getty.edu/conservation/publications/pdf_publications/metallography.pdf

13.Ancient and Historic Metals-Conservation and Scientific Research-download free book

www.getty.edu/conservation/publications/pdf_publications/ancientmetals.html

14.METAL 2004-proceedings of conference

www.nma.gov.au/about_us/publications/metal_04_proceedings_international_conference/

15.Big Stuff 2004.- conference papers

www.awm.gov.au/events/conference/bigstuff/index.asp

16.Big Stuff 2007.-conference papers – DEAD LINK!

www.bigstuff07.net/download.php

17.Incredible Industry-Preserving the Evidence of Industrial Society,Copenhagen 2009.

conference papers – DEAD LINK!

www.nkf-dk.dk/Bulletin/NKF-Incredible-industry09.pdf

18.Conservation of Stained Glass

http://www.cvma.ac.uk/conserv/index.html

19.Barclay,R.(Ed.)The Care of Historic Musical Instruments

www.music.ed.ac.uk/euchmi/cimcim/iht/index.html

Barclay,R. Ethics in the Conservation and Restoration of Early Brass Instruments

http://www.historicbrass.org/portals/0/documents/journal/HBSJ_1989_JL01_003_Barclay_1538.pdf

20.reCollections-Caring for Cultural Material 2-Metals – DEAD LINK!

http://archive.amol.org.au/recollections/2/index.htm

21.US National Park Service-Museum Management Program(ConserveOgrams+Museum Handbook)

www.nps.gov/history/museum/publications/conserveogram/cons_toc.html

22.Internet Archive-many old download free books on technology of metals(gold,silver,copper and blacksmithing handbooks,books on enamels and enameling,corrosion and corrosion protection,casting,soldering,electroplating and electroforming,tining and galvanizing,paints and lacquers,etc.etc.)

Wilson,H Silverwork and Jewelry(1903)

www.archive.org/details/silverworkjewele00wils

Fuller,J. Art of coppersmithing(1911.)

www.archive.org/details/artcoppersmithi00fullgoog

Gee,G. Goldsmiths Handbook(1886.)

www.archive.org/details/goldsmithshandbo00geeg

Gee,G. The silversmith’s handbook : containing full instructions for the alloying and working of silver, including the different modes of refining and melting the metal; its solders; the preparation of imitation alloys…(1921.)

http://www.archive.org/details/silversmithshand00geeg

Rose,A.;Cirino,A. Jewelry making and design(1917.)

http://www.archive.org/details/jewelrymakingdes00rose

Hiorns,A. Metal Colouring and Bronzing(1907.)

www.archive.org/details/metalcolouringa00hiorgoog

Kaup,W.J. Metal Coloring and Finishing(1914.)

www.archive.org/details/metalcoloringfin00kauprich

Croke,J. Guide to bronzing and enamelling(1901.)

www.archive.org/details/guidetobronzinge00crok

Randau,P. Enamels and Enamelling(1900.)

www.archive.org/details/enamelsandename00randgoog

Bowes,J.L. Notes on shippo: a sequel to Japanese enamels(1895.)

http://www.archive.org/details/cu31924023433349

Hermann,F.Painting on glass and porcelain and enamel painting(1897.)

http://www.archive.org/details/paintingonglassp00hermuoft

Garnier,E. Histoire de la verrerie et de l’émaillerie(1886.)

http://www.archive.org/details/histoiredelaverr00garn

Enamel, an historic survey to the present day(1954.)

http://www.archive.org/details/enamelhistoricsu00coop

The theory and practice of enamelling on iron and steel(1909.)

http://www.archive.org/details/theorypracticeof00grrich

Langbein,G. A Complete Treatise on the Electro-deposition of Metals(1898.)

www.archive.org/details/acompletetreati00brangoog

Nichols,Henry W. Restoration of ancient bronzes and cure of malignant patina(1930.)

www.archive.org/details/restorationofanc03nich

Flanders,W.T. Galvanizing and tinning(1916.)

www.archive.org/details/galvanizingandt00fostgoog

Bersch,J. Manufacture of mineral and lake pigments(1901.)

www.archive.org/details/manufactureofmin00bersrich

Sexton,A.Humboldt The Corrosion and Protection of Metals(1907.)

www.archive.org/details/corrosionprotect00sextrich

Andes,L.E;Salter,C. Iron corrosion;anti fouling and anti-corrosive paints(1900.)

www.archive.org/details/ironcorrosionant00andrich

Hobart,J.F. Soft soldering,hard soldering and brazing(1919.)

www.archive.org/details/softsolderingha00hobagoog

Mitchell,W.D. The Art of Bronze Founder(1916)

www.archive.org/details/artofbronzefound00mitc

Brandt,W.T. The Metallic Alloys(1896.)

www.archive.org/details/metallicalloysa00brangoog

Urquhart ,J.W. Electro-typing(1881.)

www.archive.org/details/electrotypingpra00urquiala

Brown,W.N. The principles and practice of dipping,burnishing,lacquering and bronzing brass ware(1912.)

www.archive.org/details/principlesandpr00browgoog

Arcet,J.P.J. Memoire sur l art le dorer le bronze(1818.)

www.archive.org/details/memoiresurlartde00arce

Demmin,A. An Illustrated History of Arms and Armour(1877.)

www.archive.org/details/anillustratedhi00demmgoog

The Armourer and his Craft from the XI-th to the XVI-th century(1912.)

www.archive.org/details/armourerhiscraft00ffouuoft

Rathgen,F. The preservation of antiquities:A handbook for Curators(1905.)

www.archive.org/details/preservationofan00rathrich

Buchner,G. Die Metallfaerbung und deren Ausfuehrung(1901.)

http://www.archive.org/details/diemetallfrbung00buchgoog

Die Legierungen und Ihrer Anwendung fuer Gewerbliche Zwecke(1913.)

http://www.archive.org/details/dielegierungeni00ledegoog

Lones,T.E. Zinc and Its alloys(1919.)

http://www.archive.org/details/zincitsalloys00lonerich

Kornilov,I.Titanium and Its Alloys(1966.)

http://www.archive.org/details/nasa_techdoc_19670002432

Richards,J.W. Aluminium,Its History,Occurence,Properties…(1887.)

http://www.archive.org/details/aluminiumitshis03richgoog

Collins,J.E.The private book of useful alloys & memoranda for goldsmiths…(1872.)

http://www.archive.org/details/privatebookofuse00collrich

Hibbard,H.D.Manufacture and uses of alloy Steels(1919.)

http://www.archive.org/details/cu31924004643486

Wilkins,R.A.;Bunn,E.S.Copper and copper base alloys(1943.)

http://www.archive.org/details/coppercopperbase00wilk

Jacobi,M.H. Die Galvanoplastik…(1840.)

http://www.archive.org/details/diegalvanoplast00jacogoog

Flinders Petrie ,W.M. Method & Aims in Archaeology(1904.)

http://www.archive.org/details/methodsaimsinar00petrgoog

Lucas,A. Antiques -Their restoration and preservation(1924.)

http://www.archive.org/details/antiquestheirres003444mbp

Crawshaw,F.D. Metal spinning(1909.)

http://www.archive.org/details/metalspinning00crawuoft

Henley’s twentieth century forrmulas, recipes and processes, containing ten thousand selected household and workshop formulas, recipes, processes and moneymaking methods for the practical use of manufacturers, mechanics, housekeepers and home workers(1914.)

http://www.archive.org/details/cu31924003643172

“The iron founder” supplement. A complete illustrated exposition of the art of casting in iron. Also, the founding of statues; the art of taking casts, pattern modelling; useful formulas and tables(1893.)

http://www.archive.org/details/ironfoundersupp00bollgoog

A cyclopædia of six thousand practical receipts(1875.)

http://www.archive.org/details/cyclopdiaofsixth00cool

Encyclopedia of practical receipts and processes(1872.)

http://www.archive.org/details/encyclopediaofpr00dick

The Techno-chemical receipt book : containing several thousand receipts and processes, covering the latest, most important and most useful discoveries in chemical technology and their practical application in the arts and industries(1919.)

http://www.archive.org/details/technochemicalre00bran

The golden cabinet : being the laboratory, or handmaid to the arts : containing such branches of useful knowledge, as nearly concerns all kinds of people, from the squire to the peasant, and will afford both profit and delight(1793.)

http://www.archive.org/details/gri_goldencabine00rice

The laboratory ,or,School of arts(1770.)

http://www.archive.org/details/laboratoryorscho00smit

Traité des couleurs pour la peinture en émail et sur la porcelaine (1765.)

http://www.archive.org/details/traitdescouleur00didegoog

Gowland,W. Metals and metal-working in old Japan(1915.)

http://www.archive.org/details/metalsmetalworki00gowl

Luthmer,F. Gold und Silber : Handbuch der Edelschmiedekunst(1888.)

http://www.archive.org/details/goldundsilberhan00luth

Brown,W.N. A Handbook on Japanning and Enamelling for Cycles, Bedsteds, Tinware, Etc,(1901.)

http://www.archive.org/details/ahandbookonjapa00browgoog

Salmon,W. Polygraphice, or, The arts of drawing, engraving, etching, limning, painting, vernishing, japaning, gilding, &c. : in two volumes …(1701.)

http://www.archive.org/details/polygraphiceor00salm

Le vernisseur parfait, ou, Manuel du vernisseur(1771.)

http://www.archive.org/details/levernisseurparf00delo

Bells : their history, legends, making, and uses(1928.)

http://www.archive.org/details/bellstheirhistor00cole

The cabinet maker’s guide, or, Rules and instructions in the art of varnishing, dying, staining, japanning, polishing, lackering, and beautifying wood, ivory, tortoiseshell, & metal : with observations on their management and application : including an appendix, containing several valuable tables(1837.)

http://www.archive.org/details/cabinetmakersgui00sidd

23.Society for Historical Archaeology-Conservation FAQ and facts

www.sha.org/research_resources/conservation_faqs/default.cfm

24.Jewellery in Context-Interactive database

http://www.jic-online.net/?c=&lang=

25.ARHEOMET-conference preprints

www.arheomet.ro/en/events/2008symposium/abstracts.html

26.Victoria and Albert Museum Conservation Journal

www.vam.ac.uk/res_cons/conservation/journal//index.html

Conservation Journal Articles on objects in Metalwork Collections

http://www.vam.ac.uk/collections/metalwork/metalwork_resources/conservation_journal_articles_metalwork_collections/index.html

Deteriorated enamelled objects: Past and present treatments

http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/autumn-2009-issue-58/deteriorated-enamelled-objects-past-and-present-treatments/

27.Royal Armouries

www.royalarmouries.org/what-we-do/research/analytical-projects

28.AIC Object Speciality Group

www.cool.conservation-us.org/coolaic/sg/osg/

29.CAMEO: Conservation & Art Material Encyclopedia Online

http://cameo.mfa.org/

30.Journal of the American Institute for Conservation-online archive

www.cool.conservation-us.org/coolaic/jaic/

Grissom,C.A. The Conservation of American War Memorials Made of Zinc

http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic42-01-003_indx.html

Maish,J.P. Interpretation of Ancient Artistry:Conservation of Gold Wreath From the Fourth Century B.C:

http://cool conservation-us.org/jaic/articles/jaic34-02-003.html

Wharton,G.;Maish,S.L.;Ginell,W.S. A Comparative Study of Silver Cleaning Abrasives

http://cool.conservation.us.org/jaic/articles/jaic29-01-002.html

MoffettD.L. Wax Coatings on Etnographic Metal Objects:Justifications for Allowing a Tradition to Wane

http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic35-01-001.html

W.A.Franke,M.Mircea Plutarch report on the blue patina of bronze statues at Delphi:A sceintific explanation

http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic44-02-004_indx.html

Caldararo,N.L. An Outline – History of Conservation in Archaeology and Anthropology Presented through Its Publications

http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic26-02-003_indx.html

31.Western Association for Art Conservation Newsletter-online archive

www.cool.conservation-us.org/waac/wn/

32.Laser Cleaning as a Conservation Technique for Corroded Metal Artifacts-Doctoral Thesis by Yang Sook Koh

http://epubl.luth.se/1402-1544/2006/02/LTU-DT-0602-SE.pdf

33.Building Conservation-articles on metals conservation

www.buildingconservation.com/articles.htm#metals

34.Indoor Air Quality in Museums and Archives

http://iaq.dk/index.html

35.Conservation OnLine

http://cool.conservation-us.org/

36.AIC conservation wiki

www.conservation-wiki.com/index.php?title=Main_Page

37.A Simple Guide for Archaeological Materials Characterization

www.mnhs.org/collections/archaeology/reports/ConsvArchaeologicalMaterialsCharacterization.pdf

38.Research Into Protective Coating Systems for Outdoor Bronze Sculpture and Ornamentation(article with links to some other similar articles)

www.ncptt.nps.gov/research-into-protective-coating-systems-for-outdoor-bronze-sculpture-and-ornamentation-i-1997-03/

39.Online Schmucklexikon von Prof.Leopold Roessler(Online Jewelry Lexicon)

www.beyars.com/lexikon/lexikon_a.html

40.All About Jewels Glossary

www.allaboutjewels.com/jewel/glossary

41.Silver Restoration & Conservation(Society of American Silversmiths)

http://www.silversmithing.com/

42.The TIGHAR Guide to Aviation Historic Preservation

www.tighar.org/Projects/Histpres/guide.html

43.The Historical Metallurgy Society

http://hist-met.org/

44.A Brief History of Steel

www.tf.uni-kiel.de/matwis/amat/def_en/kap_5/advanced/t5_1_4.html

45.International Conference on Strategies for Saving Indoor Metallic Collections,

Cairo 2007.-conference papers

www.promet.org.gr/NewsEvents/CSSIMProceedings/tabid/164/Default.aspx

46.Sacred Treasure-Conservation of Ecclesiastical and Devotional Metalwork

http://www.sacredtreasure.net/

47.Chemical and Other Safety information

http://msds.chem.ox.ac.uk/

48.Russian site dedicated to conservation of archeological objects(in russian only!-try Google translator-it is free)

www.archekon.com/

49.Methodic Recommendations for conservation of metals(in russian!-try Google translator-it is free)

http://art-con.ru/node/505

Russian article on tannin based treatment of “bronze disease”(in russian!-try Google translator-it is free)

(See chloride removal attachment/Cu 8/-short description of process!)

http://art-con.ru/node/1761

Mir hudozhestvennogo litya istoriya tehnologii,in russian only,(book Metal casting in Art-history and technology-download free online version)

http://art-con.ru/node/1480

Tehnika hudozhestvenoi emali,chekanki i kovki,in russian only(Enamel,repousse and blacksmithing technology-download free online version)

http://art-con.ru/node/1858

50.Blog on conservation of archaeological metals(in spanish!-try Google translator-it is free)

http://armasmagnetita.wordpress.com/

51.French forum dedicated to metalworking and restoration

http://metal-connexion.fr/forum/

52.R.W.Hoge:Conservation Rules for Coins and Medals

www.icomon.org/file_download/49/Hoge+1995.pdf

Lykiardopoulou,M. Conservation of numismatic collections

www.icomon.org/file_download/54/Lykiardopoulou+1995.pdf

Lykiardopoulou,M. Display materials responsible for deterioration fo coins:Examples from The Numismatic museum of Athens http://www.icomon.org/file_download/55/Lykiardopoulou-Petrou+1996.pdf

Scharloo,M. Designs for posterity.Conservation problems of coins and medals

www.icomon.org/file_download/60/Scharloo+1995.pdf

53.La restauration de bulles en plomb

http://www.andrea-giovannini.ch/fileadmin/user_upload/atelier/restauration/bulles/La_restauration_de_bulles_en_plomb.pdf

54.Guidelines on the X-radiography of archaeological metalwork

www.english-heritage.org.uk/upload/pdf/X_Radiography.pdf

Thickett,D.;Luxford,N. Development of show cases for archaeological metals in aggresive environments

http://www.english-heritage.org.uk/content/imported-docs/k-o/metal07-vol5-thickett-105-109.pdf

Investigative conservation

www.english-heritage.org.uk/publications/investigative-conservation/investigative-conservation.pdf/

Thickett,D. ;Lambarth,S.;Wyeth,P. Determing the stability and durability of archaeological materials

www.english-heritage.org.uk/content/imported-docs/a-e/art08024thickett.pdf

55.Electrochemical Assessment of protection systems for metal artefacts

www.lorentzcenter.nl/lc/web/2010/364/presentations/Cano.pdf

56.Degrigny,C. Stabilization of submerged BMW 801 D2 engine from a Focke Wulf 190 +some other similar articles

http://202.14.152.30/collections/maritime/march/fallenangels/thesites.html#fockewulf

57.Rotaru,I.;Mada,M.;Fazecas,M.Corrosion and Anticorrosion Protection of Archaeological Bronze Artifacts

http://imtuoradea.ro/auo.fmte/files-2010-v2/TCM/Rotaru%20Ileana%20L1.pdf

58.R.Faltermeier:A Corrosion inhibitor test for copper based artifacts

http://faltermeier.biz/research/Cu_inhibitors_Studies.pdf

R.Faltermeier:Colour changes induced when treating copper and cooper alloy artefacts with the corrosion inhibitors benzotriazole and amino-mercapto-thiadiazole

http://faltermeier.biz/research/colour_and_inhibitors.pdf

59.Scott.D.A. El deterioro de aleaciones de oro y algunos aspectos sobre su conservacion

http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/publicacionesbanrep/bolmuseo/1990/jlsp28/jlsp04a.htm

Saenz Obregon,J. Notas sobre la restauracion y conservacion de los metales precolombinos

http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/publicacionesbanrep/bolmuseo/1990/jlsp28/jlsp05a.htm

Saenz Obregon,J. La restauracion de metales en el Museo del oro

http://www.banrep.gov.co/museo/esp/boletin/47/bmo47saenz.pdf

60.Surface Restoration to Antique Metalwork

http://www.bafra.org.uk/html_pages/articles_surfacemetalwork.html

61.A Framework for Conservation of metals

www.npl.co.uk/upload/pdf/guide_to_conservation_of_metals_20071105124733.pdf

62.ECPL-project/ Minimum Common Standards Definition-Metals EQF Level 7

http://ecpl-project.heritagemalta.org/publications/MCSD_Metals_L7_complete.pdf

Metals EQF Level 8

http://ecpl-project.heritagemalta.org/publications/MCSD_Metals_L8.pdf

63.A study of the electrolitic reduction of corroded lead object and the application,characterization and testing of a protective lead carboxylate coating/ doctoral thesis by Bart Schotte

https://biblio.ugent.be/input/record?func=publicRecord&recordOId=000470013&context=search

64.Moussa,L. Nanoscience and Nanotechnology Applied to Art Conservation:Improved Oddy Test Using Silver Nanoparticle Sensors,thesis

http://www.cmu.edu/acrc/Publications/moussa_thesis.pdf

65.MUSECORR-protection of cultural heritage by real time corrosion monitoring

http://www.musecorr.eu/

66.CULT-STRAT-Assessment of Air Pollution Effects on Cultural Heritage

http://www.corr-institute.se/cultstrat/web/page.aspx?pageid=59101

67.Metal Artifact Preservation Using The Subcritical Water Extraction Technique

http://www.appliedseparations.com/asinteractive/Posters/pittcon10/asi_hunley.pdf

68.Institut pour l`historie de l`aluminium / Institute for the history of aluminium

www.histalu.org/

69.Copper Develpment Association

www.copper.org/

70.World Gold Council

www.gold.org/

71.The Silver Institute

www.silverinstitute.org/

72.International Zinc Association

www.zinc.org

73.International Tin Research Institute

www.itri.co.uk/

74.International Lead Association

www.ila-lead.org/

75.World Steel Association

www.worldsteel.org/

76.V.Boissonnas:An introduction to the history of metals conservation-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006boissonnas.pdf

Coatings on Outdoor Bronze in Context,by M.Mach-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006mach.pdf

Silver,History and Conservation, by R van Langh-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006vanlangh2.pdf

Outstanding bronzes,by R.van Langh-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2005vanlangh1.pdf

The Relationship between Curator and Conservator:Case Studies in Metals Conservation at the Wallace Collection,London,by D.Edge-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006edge.pdf

Electrochemistry as a conservation tool,by V.Costa-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006costa.pdf

Preventive Conservation of metal collections,by B.Ankersmit-presentation

http://www.wpi.edu/Images/CMS/MCSI/2006ankersmit.pdf

77.Electrochemica Impendance Measurements in the Conservation of Metals

http://www.fq.uh.cu/dpto/qf/docencia/pregrado/dinamica_1/laboratorio/impendancia/electrochem_impendance.pdf – DEAD LINK!

78.Art Metal Conservation-Olivier Berger

http://www.artmetalconservation.com/

79.All things fine metals,Catia Viegas Wesolowska blog

http://xxcsilver.blogspot.com/

80.Enamel-Materials_Techniques_Conservation

http://arts.jrank.org/pages/9611/Enamel.html – DEAD LINK!

81.Care and Conservation of Pewter

http://www.pewtersociety.org/what-is-pewter/care-and-conservation/

82.L.B.Brostoff:Coating Strategies for the Protection of Outdoor Bronze Art and Ornamentation (thesis)

http://dare.uva.nl/document/86440

83.Cano Diaz,Emilio(2004)Efecto de los vapores de los acidos acetico y formico en la degradacion y patinado del cobre.Thesis PhD.

http://eprints.ucm.es/tesis/bba/ucm-t24997.pdf

84.Alonso Cantalapiedra,Maria de la Paz(2001)Efectos de la contaminacion atmosferica en la esculturas de bronce:estudio de la patina.Thesis PhD.

http://eprints.ucm.es/tesis/19911996/H/1/AH1003301.pdf

85.Valle y Diaz,Felix del(2001)La electroquimica y las poliamidas en la restauracion reversible y a fuego de la orfebreria esmaltada.Thesis PhD.

http://eprints.ucm.es/tesis/19911996/H/1/H1007101.pdf

86.Bertholon,R. La limite de la surface d´origine des objets metalliques archeologiques,Thesis PhD

http://tel.archives-ouvertes.fr/docs/00/33/11/90/PDF/Limitos.pdf

87.McMorrow,M. Conserving Antique Swords

http://swordforum.com/articles/ams/conservation.php

88.Uwe Peltz Metallrestaurierung

www.uwepeltz.de/

89.Brueggerhoff,S.Preservation of Industrial Heritage Objects presented in a Critical Climate Environment

http://195.178.65.132/images/files/MCK/Pribram08/brueggerhoff.pdf- DEAD LINK!

90.Conservation research blog – blog dedicated to download free resources on conservation

http://conservationresearch.blogspot.com/

91.A ciencia e a arte-portuguese blog on conservation research

http://ciarteblog.blogspot.com/

92.Lage de la Rosa,Marta Caracterizacion del Zinc Calcografico contemporaneo para su conservacion y restaurcion(thesis)

http://eprints.ucm.es/7079/

93.Agricola,G. De Re Metallica(1556.-english translation)

http://posner.library.cmu.edu/Posner/books/book.cgi?call=669_A27D

94.Kolmanitsch,G. Pflege und Massnahmen Konzept fuer Bronzen in Freien-Am Beispiel des Marc Anton Monuments,Wien -Secession(thesis)

http://193.175.110.9/hornemann/german/dipl_txt/Dipl_Kolmanitsch.pdf

95.Casanova,Maria Gonzalez Metales arqueologicos de la costa norte del Peru:Conservacion,Analisis y Restauracion (thesis)

http://www.cybertesis.cl/tesis/uchile/2008/gonzalez_m/sources/gonzalez_m.pdf

96.Archaeological Iron Conservation Colloquium 2010.-Abstracts

http://www.iron-colloquium.abk-stuttgart.de/Documents/Tagungsband_session_1.pdf

 

http://www.iron-colloquium.abk-stuttgart.de/Documents/Tagungsband_session_2.pdf

 

http://www.iron-colloquium.abk-stuttgart.de/Documents/Tagungsband_session_3.pdf

 

http://www.iron-colloquium.abk-stuttgart.de/Documents/Tagungsband_session_4.pdf

 

http://www.iron-colloquium.abk-stuttgart.de/Documents/Tagungsband_postersession.pdf

97.Rivera Diaz, Johanna Andrea Restauracion Y Conservacion De Metales Arqueologicos Submarinos:Plata y bronce (thesis)

http:/www.cybertesis.cl/tesis/uchile/2004/rivera_j2/sources/rivera_j2.pdf

98.Fox,G.L. Bronze Age Objects fromTel Nami,Israel:Their Conservation and Implications for Ancient Metallurgy in the Eastern Mediterranean (thesis)

http://nautarch.tamu.edu/Theses/pdf-files/Fox-MA1991.pdf

Gujarathi ,K. Corrosion of Aluminium Alloy 2024 Belonging to The 1930s in Seawater Environment-thesis(2008.)

http://repository.tamu.edu/bitstream/handle/1969.1/ETD-TAMU-3002/GUJARATHI-THESIS.pdf?sequence=1

99.Canadian Conservation Institute / CCI notes

Recognizing active corrosion CCI Notes 9/1

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-1-eng.aspx

Storage of Metals CCI Notes 9/2

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-2-eng.aspx

The Cleaning, Polishing and Protective Waxing of Brass and Copper CCI Notes 9/3

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-3-eng.aspx#

Basic Care of Coins, Medals and Medallic Art CCI Notes 9/4

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-4-eng.aspx

Tannic Acid Treatment CCI Notes 9/5

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-5-eng.aspx

Care and Cleaning of Iron CCI Notes 9/6

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-6-eng.aspx

Silver — Care and Tarnish Removal CCI Notes 9/7

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-7-eng.aspx

Mechanical Removal of Rust from Machined Ferrous Surfaces CCI Notes 9/8

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-8-eng.aspx

Care of Objects Made of Zinc CCI Notes 9/9

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/notes/html/9-9-eng.aspx

Recognizing metals and their corrosion products

http://www.cci-icc.gc.ca/crc/articles/metals/index-eng.aspx

100.Conservation of iron:Treatment and their consequences

http://www.natmus.dk/cons/x/metal/m1.htm

Preservation of historical pewter in church and museum collections

www.natmus.dk/cons/reports/2002/tinbevaring/pewter.htm

Shashoua,Y.;Taube,M.;Host,T.Protection of Iron and Steel in Industrial Heritage Objects

www.natmus.dk/graphics/bevaring/Anitas%20test/Shashoua_Protection_of_iron_and_steel_NKF_paper_proof.pdf

101.Patina on Bronze Sculpture From the Historical-Artistic Point of View

http://www.northernlightstudio.com/patinalec.php

102.Instituut Collectie Netherlands- Metals Conservation abstracts

http://www.icn.nl/en/bibliotheek/afstuderen-2009/metaalrestauratie

103.Conservation Advice Notes/Portable Antiquities Scheme

www.finds.org.uk/documents/file/conservation.pdf

104. von Fraunhofer,J.A. Controlling Corrosion with Tobacco

http://www.pkn.co.za/pap-ALEON.html

105.Weaver,M.E. The Conservation of Heritage Submarines

http://eprints.sparaochbevara.se/478/1/the_conservation_of_heritage_submarines.pdf

106.Chemische Faerbungen von Kupfer und Kupferlegirungen- excellent german handbook on chemical colouring of copper/copper alloys

http://kupfer-institut.de/front_frame/pdf/chemische-Faerbungen.pdf

107.Wanhill,R.J.H. Brittle archaeological silver- identification,restoration and conservation

http://www.nlr.nl/id~4576/lang~en.pdf

Wanhil,R.J.H. Microstructural embrittlement of gold and silver

http://www.nlr.nl/id~4307/l~en.pdf

Wanhill,R.J.H. Archaeological silver embrittlement:A metallurgical inquiry

http://www.nlr.nl/id~2950/l~en.pdf

108.Cockrell,B. Colourful Corrosion:Black Bronze and its Enigmatic Patina

http://pia-journal.co.uk/index.php/pia/article/viewArticle/182/250 – DEAD LINK!

109.Ottenwelter,E.;Leroux,M:;Ded.J Archaeological tinned iron artifacts

http://www.technicalmuseum.cz/images/files/MCK/Pribram08/ottenwelter.pdf

110.Weapon Conservation Methods

http://www.oldweaponcare.co.uk/methods/methods.html – DEAD LINK!

111.Rashkova,Z.;Krchma,F. Plasmachemical reduction for the conservation of archaeological artefacts

http://publications.aob.rs/82/pdf/159-170.pdf

112.Preservapedia-articles on conservation of metals

http://preservapedia.org/Category:Metals

113.Recent Development of Vegetal Tannin in Corrosion Protection of Iron and Steel

www.bentham.org/mats/samples/mats1-3/0006MATS.pdf

114.Used cigarette butts turn into steel corrosion inhibitors

http://arstechnica.com/science/news/2010/05/used-cigarette-butts-turn-into-steel-corrosion-inhibitors.ars

115.Green Inhibitors for Corrosion Control:A Study on the Inhibitive Effects of Extracts of Natural Honey and Rosmarinus Officinalis(Rosemary)

http://www.cs.man.ac.uk/~janinl/yinjin/Dissertation.pdf

116.El Relicario de santa Lucia:Restauracion,analisis y estudio Historico-artistico

http://www.calameo.com/books/0000753352eeaca9bdc50

117.Antonijevic,M.M.;Petrovic,M.B. Copper Corrosion Inhibitors .A Review

http://www.electrochemsci.org/papers/vol3/3010001.pdf

118.A Comprehensive Study for the Laser Cleaning of Corrosion Layers due to Environmental Pollution for Metal Objects of Cultural Value:Preliminary Studies on Artificially Corroded Coupons

http://downloads.hindawi.com/journals/lc/2006/085324.pdf

119.Babo,S.S. Estudo,conservacao e restauro de caixa de aluminio(lagostins) e caixa de aluminio(oculos) de Lurdes Castro

http://run.unl.pt/handle/10362/3381

120.ENAMEL 2010. extended abstracts

http://www.icom-cc.org/54/document/extended-abstracts-enamel-2010/?id=909

121.Alfred Lucas Notes on conservation of Tutankhamun objects

http://www.griffith.ox.ac.uk/gri/4lucasn4.html

122.The tin mercury inlay of a cabinet manufactured by Hendrik Van Soest-A case study

http://www.morana-rtd.com/e-preservationscience/2004/De_Ryck_24_2_2004.pdf

123.Lazerniy luch- instrument restavratora (russian article on laser cleaning)

http://ostmetal.info/lazernyj-luch-instrument-restavratora/

124.Techniques Contemporaines utiliees dans les Monuments Historiques-METAUX

http://www.tcmh.culture.gouv.fr/tcmh.php

125.Materials Research Program Begin Rust Converter Study,NCCPT Blog,Anna Muto

http://www.ncptt.nps.gov/materials-research-program-begins-rust-convertor-study/

126.A.Giumlia-Mair Colouring treatments on ancient copper alloys http://www.archaeometry.dk/Kobberlegeringer/Giumlia-Mair,%20A.%3B%20Colouring%20treatments%20on%20ancient%20copper-alloys.pdf DEAD LINK!

127.Gayle,M. ;Look,D.W.;Waite,J.G. Metals in Americas historic buidings:uses and preservation treatments

http://books.google.com/books?id=J1a3hvykc_0C&pg=PA40#v=twopage&q&f=false

128.Arch-Metals Main archaeo-Metallurgical Bibliography

http://users.ox.ac.uk/~salter/arch-metals/met-bib-ak.htm

129.Scott,D.A.;Swartz Dod,L. Examination,conservation and analysis of a gilded Egyptian bronze Osiris – DEAD LINK!

http://www.archaeometry.dk/Kobberlegeringer/Scott,%20David%20A.%3B%20Examination,%20conservation%20and%20analysis%20of%20a

130.Native American Jewelry Conservation Project:Part 2

http://www.barnesjournal.org/?p=53

131.Kangiser Gomez,M.F. Conservacion en plateria mapuche:Museo Fonck,Vina del Mar

http://www.dibam.cl/dinamicas/DocAdjunto_27.pdf

132.Saenz Obregon,J. Restauracion y conservacion de joyeria

http://www.raulybarra.com/notijoya/archivosnotijoya3/3joyeria_restauracion.htm

133.Laser cleaning on Roman coins

http://trajan.numizmat.net/papers/num5.pdf

134.Meissner,I. CO2 -“Schnestrahlen” von Bodenfunden,Muenchen 2008.

http://www.rkk.ar.tum.de/fileadmin/media_rkk/downloads/Seminararbeiten/Schneestrahlen_von_Bodenfunden.pdf

135.Die Plasmamethode in der Metallkonservierung

http://www.nationalmuseum.ch/ci/sammlung/sammlungszentrum/presse/2010/09_29_drei_jahre_kompetenzzentrum/d/03_D_Plasmamethode-Metallkonservierung.pdf

136.Farell,D;Davies,K.;McCaig,I. Cathodic protection of Iron and Steel-Reccent applications to heritage buildings

http://www.buildingconservation.com/articles/cathodic/cathodic.htm

137.Atelier fuer feuervergoldung Dirk Meyer

http://www.feuervergoldung.eu/Atelier.html

138.Conservation treatment study of the Soldiers and Sailors monument

http://www.ga.wa.gov/Campus/WingedVictory/WingedVictoryReport.pdf

139.Durability of Incralac,Examination of a ten years old teratment

http://www.conservationphysics.org/ppubs/incra.pdf

140.Cardoso,M.O. Study of a 9th Century Silver Earrings Set from Mikulcice: Corrosion, Conservation and Maintenance,MA thesis,Lisbon 2010.

http://run.unl.pt/handle/10362/5121

141.Watkinson,D. Preservation of Metallic Cultural Heritage,2010.

http://www.elsevierdirect.com/brochures/shreir/PDF/Shreirs_PreservationOfMetallicCulturalHeritage.pdf

142.Diaz Martinez,S.;Garcia Alonso E. Técnicas metodológicas aplicadas a la conservación-restauración del patrimonio metálico

,Madrid 2011.

http://www.calameo.com/books/000075335c184bd7c7b68

143.Chamon Fernandez,J.Arqueometria,Conservacion y Restauracion de los metales dorados medievales,doctoral thesis

http://eprints.ucm.es/11439/1/T32454.pdf

144.COLLAPSE project (Corrosion of Lead and Lead-Tin Alloys of Organ Pipes in Europe)

http://goart.gu.se/collapse/

145.Bouchard,M.;Smith,D.C. Raman Microscopy of Corroded metals in Archaeology and Art history

http://www.caraa.fr/pdf/GEO.pdf

146.Neff,D:Reguer,S.;Bellot-Gurlet,L.;,Dillman,P.Bertholon,R.Structural characterisation of corrosion products on archaeological iron.An integrated analytical approach to establish corrosion forms

http://hal.archives-ouvertes.fr/docs/00/31/59/05/PDF/Neff-et-al-2004_JRS.pdf

147. Bertholon,R. Methode de la description de la Corrosion

http://epi.univ-paris1.fr/servlet/com.univ.collaboratif.utils.LectureFichiergw?ID_FICHE=5762&OBJET=0008&ID_FICHIER=18485

148.Watkinson,D. Conserving cultural material : Ethical challenges for the conservator

http://www.ccels.cf.ac.uk/archives/publications/2004/watkinsonpaper.pdf

149.Inhibitory Efficacy of Piper Nigrum Linn. Extract on Corrosion of AA1100 in Hcl http://rasayanjournal.com/View-document/445-INHIBITORY-EFFICACY-OF-PIPER-NIGRUM-LINN.-EXTRACT-ON-CORROSION-OF-AA1100-IN-HCL.html

150.Green Corrosion Inhibitors-An overview

http://www.sitzam.org.rs/zm/2011/No1/ZM_52_1_3.pdf

151.Fennel (Foeniculum Vulgare)Essential Oil as Green Corrosion Inhibitor of Carbon Steel in Hcl

http://www.peacta.org/articles_upload/PEA_29_2_2011_127_138.pdf

152.Inhibitive and Adsorption Properties of Punica Granatum Extract on Brass in Acid Media

http://journal-phytology.com/article/viewFile/4850/2435

153.UAE Neem Extract as Corrosion Inhibitor for Carbon Steel in Hcl Solution

http://downloads.hindawi.com/journals/ijc/2010/460154.pdf

154.Mach.M.;Doktor,A. ;Meissner,B. Bronze und Galvanoplastik-Geschichte-Materialanlyse-Restaurierung

http://www.denkmalpflege-forum.de/Download/Internet_Bronze_Galvanoplastik.pdf

155.Watkinson,D.;Lewis,M.T.Desiccated Storage of Chloride-Contaminated Archaeological Iron Objects

http://www.ssgreatbritain.org/uploads/files/Conservation-article-3.pdf

156.Oddy,A. The production of gold wire in antiquity

http://www.springerlink.com/content/904g46m4327390tn/

157.Hayha,H. The history of iron protection

http://www.kanut.ee/toimetised/konverentsid/consasinvest/hayha.rtf

158.La técnica radiográafica en los metales históricos (english translation included!)

http://en.calameo.com/books/0000753359bd8dee5e9c4

159.Der Schutz von teschnisches kulturgut gegen atmosphaerische korrosion

http://www.museeninbayern.de/landesstelle/pdf/download/KorrosionsschutzGoetzSeipelt.pdf

160.Stefan Brüggerhoff, Korrosionsschutz für umweltgeschädigte Industriedenkmäler aus Eisen und Stahl (Modellvorhaben)

http://www.museeninbayern.de/landesstelle/pdf/download/EndberichtDBUProjekt.pdf

161.Aspekte zum Dinggebrauch im technikhistorischen Museum, in: Technische Kulturdenkmale (TKD), Heft 16, 1988, S. 33-35.

http://www.museeninbayern.de/landesstelle/pdf/download/Dauskardt.pdf

162.Plinius Elder,Historia Naturalis,searchable online version,book XXXIV The Natural History of Metals,chapter 1.

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137%3Abook%3D34%3Achapter%3D1

163.Damascene Technique in Metal Working

http://www.tf.uni-kiel.de/matwis/amat/def_en/kap_5/advanced/t5_1_1.html

164.P.Storch:Curatorial care of firearms,part I

http://www.mnhs.org/about/publications/techtalk/TechTalkSeptember1998.pdf

P.Storch:Part II,conservation

http://www.mnhs.org/about/publications/techtalk/TechTalkDecember1998.pdf

165.National Research Laboratory for Conservation of Cultural Property,Lucknow,India-research papers,some good articles on metals conservation

http://www.nrlc.gov.in/english/publications.htm

166.Castillo Narrea, L.E.J.A. Conservacion y Restauracion de algunos objetos aqueologicos:Arte,Tecnica y Metalurgia,Santiago de Chile 2008.,thesis

http://www.cybertesis.cl/tesis/uchile/2008/castillo_l/html/index-frames.html

167.Storch,P.;Whaley,C. Swords and edged weapons conservation survey

http://www.mnhs.org/preserve/conservation/docs_pdfs/Sword%20project%20(2).pdf

168.Boss,D.E. Methodology for the conservation of large outdoorcollections with disparate conditions,thesis

http://repositories.lib.utexas.edu/handle/2152/ETD-UT-2010-05-1306

169.Strandberg,H.Perspectives on Bronze Sculpture Conservation. Modelling Copper and Bronze Corrosion

http://gupea.ub.gu.se/handle/2077/14312

170.TECHNICAL ANALYSIS OF RENAISSANCE BRONZES FOR PROVENANCE STUDIES

http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/technical_analysis.pdf

171.Conservation of iron and steelwork in historic structures and machinery/Maintenance handbook http://www.doc.govt.nz/upload/documents/science-and-technical/sap247entire.pdf

172. Conservation of an early medieval die for punching metal foil, Wijnaldum excavations (province of Friesland, the Netherlands)

http://www.lcm.rug.nl/lcm/teksten/teksten_uk/lcm_uk.htm

Conservation of a collection iron tools and semi manufactured iron from the smithy of a 17th century whaling station at Smeerenburg,Spitsbergen

http://www.lcm.rug.nl/lcm/teksten/teksten_uk/lcm_uk.htm

173.West Dean new blog

http://www.westdeanconservation.com

174.Researchers develop ultrathin coating to protect silver artifacts from corrosion

ftp://ftp.asm-intl.org/uploads/Production/MP_Feb_2011/nacemp5002p016.pdf

175.Eggert,G. Corroding glass,corroding metals:survey of joint metal/glass corrosion products on historic objects

http://www.researchgate.net/profile/Gerhard_Eggert/publication/215634799_Corroding_glass_corroding_metals_survey_of_joint_metalglass_corrosion_products_on_historic_objects?jtp=false.

176.Satovic,D.;Martinez,S. Electrochemical phase speciation of corrosion products on bronze works of art and archaeological pieces

http://www.shd.org.rs/rse-see_2/KNL/KN-07_Martinez.pdf

177.Modern aspects of intergrated conservation science for bronze artifacts

http://www.ijci.ro/published/IJCI_08_Sandu.pdf

178.Watkinson,D.;Lewis,M. SS Great Britain iron hull:modelling corrosion to define storage relative humidity

http://www.ssgreatbritain.org/uploads/files/Conservation-article-7.pdf

179.L entretien et le nettoyage de l argenterie – Orientation bibliographique

http://inp.fr/index.php/content/download/7600/101916/version/1/file/nettoyage_orfevrerie_argent_2011.pdf.

180.Finishing Techniques in Metalwork

http://www.philamuseum.org/booklets/7_41_71_1.html

Federally Compliant Protective Clear Coatings For Metals

http://www.philamuseum.org/conservation/7.html

Conservation of Three Historic Firearms in the Museum’s Collections

http://www.philamuseum.org/conservation/19.html?page=1

Conservation of Rodin’s The Thinker

http://www.philamuseum.org/conservation/2.html?page=1

181.The role of extracted alkali lignin as corrosion inhibitor

http://www.uop.edu.jo/download/research/members/132_1736_Abde.pdf

182.Change and Stasis:the technology of Dark Age metalwork from the Carpathian Basin

http://www.britishmuseum.org/pdf/BMTRB4%20Craddock.pdf

183.Church Plate

http://www.churchcare.co.uk/contents.php?DF

184.Object Lessons 1:Metals

http://www.shcg.org.uk/admin/contentimages/Metals%20Lesson%20booklet.pdf

185.Conservation of Urushi Objects

http://www.doernerinstitut.de/downloads/Burmester_Japanese_Masks_1993.pdf

186.Nunez,G.A.N.Tres casos de restauracion y conservacion de metales arqueologicos,thesis Santiago de Chile 2010. http://www.cybertesis.uchile.cl/tesis/uchile/2010/ar-neyra_g/pdfAmont/ar-neyra_g.pdf

 

187.Brambilla,L.MULTIANALYTICAL APPROACH FOR THE STUDY OF BRONZE AND GILDED BRONZE ARTEFACTS,thesis

http://air.unimi.it/handle/2434/167823

188.Gonzalez,E.;Leal,J. Comportamineto de Consolidantes de metales…

http://www.mcu.es/patrimonio/docs/MC/IPHE/BienesCulturales/N8/22-Comportamiento_consolidantes_metales_envejecimiento_acelerado.pdf

189.Restaurierungsarbeiten am Hildesheimer Hezilo-Leuchter

http://www.bistum-hildesheim.de/bho/dcms/sites/bistum/bistum/dom/kunstwerke/Heziloleuchter/dok/restaurierung_hezilo.pdf

190.Rocca,E.;Rapin,C.;Mirambet,F. Inhibition treatment of the corrosion of lead artifacts in atmospheric conditions and by acetic acid vapour:use of sodium decanoate

http://144.206.159.178/FT/251/202212/5122837.pdf

191.Rizzutto,M.A. Estudo e caracterizacao de patinas em cobre e bronze com tecnicas PIXE e ED-XRF

http://www.teses.usp.br/teses/disponiveis/43/43134/tde-01072010-143505/pt-br.php

192.Marušić,K. Protection of patinated bronze by non toxic inhibitors,thesis,Zagreb 2010.

http://bib.irb.hr/datoteka/479015.Katarina_Maruic-Doktorat.pdf

193.AIC Metal Conservation wiki

http://www.conservation-wiki.com/index.php?title=Metals

194.Japanese Irogane alloys and patination

http://shura.shu.ac.uk/971/

195.Ancient egyptian black-patina copper alloys

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1475-4754.2011.00602.x/full

196.Arqueometria Y Conservacion de metales antigos : El caso de los Hierros de Capote

http://web.uam.es/otros/cupauam/pdf/Cupauam25_1/25102.pdf

197.History,Technology and <Conservation of Ancient Metal,Glasses and Enamels

http://www.ims.demokritos.gr/gme2011/images/PDFs/book%20of%20abstracts%20gme.pdf

198.Aircraft Restoration Practice and Philosophy

http://crm.cr.nps.gov/archive/17-4/17-4-2.pdf

199.Die Sarkophage der Herzoge von Pommern-Wolgast

http://www.evangelischer-kirchenbauverein.de/Sarkophage.htm

200.Zinnpest oder Bleikorrosion?

http://www.terz.ch/restaur/zinnpest.htm

201.Treatment and Conservation of Two Metallic Daggers,New Kingdom,Sinai,Egypt

http://www.fayoum.edu.eg/Archaeology/Restoration/pdf/Search4.pdf

202.Undoing a Failed Restoration Work – Conservation of a Jingle

http://www.hcc.sg/uploaded/file/Undoing%20a%20Failed%20Restoration%20Work%20-%20Conservation%20of%20a%20Jingle.pdf?phpMyAdmin=47065f743f31f5203e54acf2ec290a09

203.Selwyn,L.;Argyropoulos,V. Removal of Chloride and Iron Ions from Archaeological Wrought Iron with Sodium Hydroxide and Ethylenediamine Solutions http://www.viks.sk/chk/studcon_2_05_81_100.doc

204.In Situ Conservation by Cathodic Protection of Cast Iron Findings in Marine Environment

http://www.ndt.net/article/art2008/papers/093Bartuli.pdf

205.Himiya v restavracii,ХИМИЧЕСКИЕ МАТЕРИАЛЫ ДЛЯ СОХРАНЕНИЯ И РЕСТАВРАЦИИ МЕТАЛЛОВ

http://art-con.ru/node/4002

206.Melniciuc Puica,N.On the ultrasound cleaning of silver icon works

http://www.ejst.tuiasi.ro/Files/01/77-83Melniciuc.pdf

207.Balchin s Victory: Bronze Cannon Conservation report

http://shipwreck.net/pdf/OMEPapers16-FinalVictoryCannon2.pdf

208.Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/I(1987.)

.http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16490

.Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/II(1988.)

http://www.db-thueringen.de/servlets/DerivateServlet/Derivate-21218

Rekonstruktion einer Goldblechscheibenfibel und Untersuchungen zu den Herstellungstechniken

http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16458

209.Konservierung und Restaurierung eines dreiteiligen Bronzeklappspiegels

http://www.debach.de/spiegel.htm

Rueckformung eines Bronzekessels

http://www.debach.de/kess.htm

Technologische und konservatorische Details zum Bernstein- und Bronzefund aus Ingolstadt

http://www.ingolstadt.de/stadtmuseum/scheuerer/ausstell/bernst04.htm

Konservierung und Untersuchung eines mittelalterlichen Kettenhemdes

http://www.debach.de/ketten.htm

210.DIE JUPITER-DOLICHENUS TAFEL VON TRAISMAUER

http://homepage.univie.ac.at/elisabeth.trinkl/forum/forum0303/26jupit.htm

211.Korrodierte Oberflächen bei Metallfunden in der Archäologie

http://www.nike-kultur.ch/fileadmin/user_upload/Bulletin/2008/06/PDF/Mueller_NIKE_6_08-9.pdf

212.Sochi Treasure

http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_031.html

213.A synthetic approach into the restration and conservation of metal artifacts(coins)

http://joam.inoe.ro/download.php?idu=2837

214.Guide pour la conservation des oeuvres d art public – metaux

http://www.ccq.gouv.qc.ca/conservation/textes/metaux.pdf.

215.Konservierungsmaßnahmen an den Goldschmiedemodellen

http://www.baufachinformationen.de/denkmalpflege.jsp?md=2001127118046

Zusammenhang zwischen Schadensbild und Legierung

http://www.baufachinformation.de/denkmalpflege.jsp?md=2001127118045

216.Metallene Grabplatten aus Franken und Thueringen aus dem 18. Jahrhundert -eine

interdisziplinaere Studie zum Denkmalbestand und Seiner Gefaehrdung durch Umwelteinfluesse

http://www.opus-bayern.de/uni-bamberg/volltexte/2008/136/pdf/1_Text_klein.pdf

217.Herstellung und Konservierung der Bronzeplastik des Welttelegrafendenmals In Bern

http://www.felixforrer.com/05_files/Welttelegrafendenkmal.pdf

218.Salz Wiki – Salze in Metallbodenfunden

http://193.175.110.91/salzwiki/index.php/Salze_in_Metallbodenfunden

219.The Critical RH for the Appearance of “Bronze Disease” in Chloride Contaminated Copper and Copper Alloy Artefacts

http://www.e-conservationline.com/content/view/863/281/

220.Authenticohttp://www.ejtn.org/authentico/Authentico_part1.pdf

http://www.ejtn.org/authentico/Authentico_part2.pdf

221.Conservation in situ of two germanic swords of spat

 

http://151.12.58.75/archeologia/bao_document/poster/17_Urucu_Voinic_Dumitru.pdf.

222. Costa,V.The deterioration of silver alloys and some aspects of their conservation

http://www.viks.sk/chk/revincon8.doc.

223.Gelakt zilver…een lust of een last

http://www.metaalrestaurator.nl/pdf/Gelakt_zilver_een_lust_of_een_last.pdf

224.Salvia Officinalis as natural corrosion inhibitor for copper alloys artifacts treatment

http://www.sid.ir/fa/VEWSSID/J_pdf/11000313900104.pdf

225.Estudos sobre e corrosao dp latao a ambiente interne de um museum

http://www.revistasusp.sibi.usp.br/pdf/cpc/n4/a07n4.pdf

226.Garcia,J.M. METODOLOGÍA Y TÉCNICAS DE CONSERVACIÓN DE OBJetos arqueologicos de hierro

http://hera.ugr.es/tesisugr/18481504.pdf

227.THE CONSERVATION OF ARCHACOLOGICAL IRON ARTEFACTS IN THE NATIONAL MUSEUM OF LITHUANIA

http://www.kanut.ee/toimetised/konverentsid/consasinvest/gleizniene.rtf.

228.ANOTHER BASE, ANOTHER SOLVENT?DESALINATING IRON FINDS WITH TETRAMETHYLAMMONIUM HYDROXIDE SOLUTION

http://www.morana-rtd.com/e-preservationscience/2011/Kuhn-24-11-2011.pdf

229.Cleaning of iron archaeological artifacts by cascaded arc plasma treatment

http://134.147.148.178/ispcdocs/ispc11/content/11/11-0520.pdf

230.Berankova,R. Konzervovane kovovehu artefaktu(železna sekyra)

http://is.muni.cz/th/239300/prif_b/B_P_konzervace_sekyry.pdf

231.Mechanisms of the dechlorination of iron archaeological artefacts extracted from seawater

http://www.arcantique.org/index.php/fr/travaux-a-publications/category/9-resumes-articles?download=4:corrosion-sciences-53

232.Conservation Comes Outdoors for Henry Moores “Bronze Form”

http://blogs.getty.edu/iris/conservation-comes-outdoors-for-henry-moores-bronze-form/

 

233.Scott,D.A. The non destructive investigation of copper alloy

http://iristor.vub.ac.be/patio/SURF/pub/Transit%20SURF-INTERNVUB/Kibaert/ZED%20DRIVE/REORGANIZED/BOOKS2/Non-Destructive%20Microanalysis%20of%20Cultural%20Heritage%20Materials/chapter%2010.pdf.

234.Discovery and conservation of a hoard of votive bronzes….

http://www.palarch.nl/wp-content/gosling_j_p_manti_pt_nicholson_discovery_and_conservation_of_a_hoard_of_votive_bronzes_from_the_sacred_animal_necropolis_at_north_saqqara_palarchs_journal_of_archaeology_of_egypt_egyptology_2_1_2004.pdf.

235.Investigacion sobre el proceso de estabilizacion y limpieza por reduccion potentiostatica de un plomo epigrafico romano

http://dialnet.unirioja.es/servlet/dcart?info=link&codigo=3137180&orden=236784.

236.The stabilization of archaeological iron objects:Moessbauer and XRD studies

http://www.medc.dicp.ac.cn/conference/icame2011/volume/208/HI208(2012)111-116%20Ursula%20Wagner%20et%20al.pdf

237.Creating a microclimate box for metal storage

http://www.nps.gov/museum/publications/conserveogram/04-16.pdf

238.El camino de la formula – el caso del uso de tiourea para limpieza de plata

http://ilam.org/ILAMDOC/intervencion/interv.1.pdf#page=45.

239.Adriaens,M.;Dowset,M. An In situ spectroelectrochemistry study of the response of artificial chloride corrsion layers on copper to remedial treatment

240.Anwar,W.M. Study and conservation painted enamel

241.Anais 2. Congresso Latino americano de restauracao de metais,Rio de Janeiro 2005.

http://www.mast.br/pdf/anais_2_congresso_latino_americano_de_restauracao_de_metais.pdf

242.Education and training in electrochemical techniques…

http://www.lorentzcenter.nl/lc/web/2010/364/presentations/Argyropoulos_education.pdf

243.Metales en las colecciones del Museo del Ejercito…

http://es.scribd.com/doc/78435024/Soto-M-Metales-en-las-colecciones-del-Museo-del-Ejercito-Conserv-y-rest-2009

244.EIS measurements for the performance evaluation of orgeno-silane in the protection of outdoor monumental bronzes

245.Moreno, M.A. y Dávila, C. Conservación torques

246.Moreno, Mª A. Conservación colección sellos plomo

247.The France-Lanord collection

http://www.iccrom.org/France-Lanord/pages.shtml#acknowledgments

248. Gilberg,M. HISTORY OF TIN PESTs THE MUSEUM DISEASE

http://www.aiccm.org.au/docs/Bulletin1991/Gilberg_Bulletin_1991_Vol17No1and2.pdf

249.Mac Leod,I. The Decay and Conservation of Museum Objects of Tin

http://www.viks.sk/chk/studcon_2_05_151_152.doc

250.MacLeod,I. Stabilization of corroded aluminum

http://www.museum.wa.gov.au/maritime-archaeology-web/sites/default/files/mcleod.doc

251.Bronze Conservation Colloquium 22.-23.06.2012. Stuttgart,conference brochure

http://www.bronze-colloquium.abk-stuttgart.de/bronze-colloquium-download.html

252.Preservação de Artefatos Ornamentais de Ferro Integrados à Arquitetura

http://www.tede.ufsc.br/tedesimplificado//tde_busca/arquivo.php?codArquivo=1433

253.Una falcata damasquinada procedente de la Plana de Utiel (Valencia): estudio tipológico, tecnológico y restauración

http://rua.ua.es/dspace/bitstream/10045/5880/1/Lucentum_17-18_07.pdf

254.Ligas metálicas : Investigação e conservação

http://ler.letras.up.pt/site/default.aspx?qry=id021id1391&sum=sim

255.Funcionalidad vs conservacion en piezas de orfebreria…

http://www.ivcr.es/media/descargas/congreso-metales–madrid-2011-inma-traver-ivcr.pdf

256.METAL 2010. proceedings

http://www.lulu.com/shop/clemson-university/metal-2010-proceedings-of-the-interim-meeting-of-the-icom-cc-metal-working-group-charleston-south-carolina-usa11-15-october-2010-digital-version/ebook/product-18691539.html

257.Wain,A. Investigating the condition of historic organic coatings on metals using electrochemical techniques

http://www.aiccm.org.au/docs/Bulletin1995/Wain1995Vol20No2.pdf

 

PREPORUČENI SOFTWARE

1.Modular Cleaning Program, autor Chris Stavroudis, namijenjen prije svega čišćenju slika po sustavu R.Wolbersa, neke se otopine mogu koristiti i za čišćenje obojenih metalnih predmeta ,besplatan za profesionalne konzervatora ,link u sklopu Conservation OnLine website-a

http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp

2.Ekspertni program za čišćenje arheoloških predmeta od željeza ,u DOS-u, autorica Lida Liberopoulou

http://radio.weblogs.com/0101842/stories/2003/06/01/theUseOfExpertSystemsInConservation.html

3.Besplatni američki program za restauratorsku dokumentaciju

http://conservationdatasystems.com/default.htm

4.Bilo koji besplatni software upotrebljiv u konzervaciji, posebno open source:

Open Office Suite, LibreOffice,Abi Word(za dokumentaciju)

Gimp ,Gimpshop, Vips,ImageJ,(obrada fotografija i grafike)

Scribus(obrada teksta za tisak,izrada poster prezentacija )

Minos,Qcad(3D CAD),

2 pic,Merge(preklapanje 2 slike)

Rasterbator, Posterizza(ispis velikih formata na A4 štampaču)

Slackware,Gentoo,Debian,Ubuntu,Fedora,OpenSuse,Knoppix,Damn Small Linux,Puppy Linux (operativni sustavi)

 

 

 

ADRESE NABAVLJAČA:

Trgovina Juriček, Gornjostupnička 27,10 255 Stupnik,tel.01 65 88 779

www.juricek.hr

-kemikalije, pH papiri,restauratorski materijal i pribor

Hospitalija , Amruševa 6,Zagreb

-kemikalije,pH papiri

SITO MAS, Donje svetice 40,Zagreb,www.sito-mas.hr

-kompletan zlatarski i srebrnarski alat,mikropjeskarnici, zlato, srebro, drago kamenje

A.M.I. Commerce, Tratinska 19,Zagreb,tel.01/30 94 466

-posebne slitine i topitelji za lemljenje cinka, kositra, aluminija, bakra ,čelika

Anton Kambič,8333 Semič, Slovenija

-uređaji za mikropjeskarenje, uređaj za sulfitno odsoljavanje

Crescat

www.crescat.hr,tel.01/56 02 497,Nova Ves 8,Zagreb

-materijal i pribor za restauratore,pH papiri

Krom studio d.o.o ,www.kromstudio.hr/,specijalna boja za imitiranje kromiranja,toneri,posebna crna boja za podlogu,posebni bezbojni lak

 

 

 

 

 

 

IZJAVA AUTORA:

AUTOR SE NE SMATRA ODGOVORNIM ZA ŠTETU NASTALU POGREŠNOM ILI NESTRUČNOM PRIMJENOM BILO KOJE OD NAVEDENIH METODA RADA-AKO SE ODLUČITE KORISTITI NEKI OD POSTUPAKA TO ČINITE NA VLASTITU ODGOVORNOST! TEKST PRIKAZUJE SAMO RAZINU INTERVENCIJE,RAZINE DOKUMENTIRANJA,ISTRAŽIVANJA TE PROMIŠLJANJA O POTREBI I POSLJEDICAMA ZAHVATA PODRAZUMIJEVAJU SE KAO BITNI PREDUVJETI ZA KVALITETAN RAD(OVE RAZINE NADALJE PREDPOSTAVLJAJU POZNAVANJE OSNOVNIH TEHNIKA UMJETNIČKE OBRADE METALA,TE POVIJESTI UMJETNOSTI ,ARHEOLOGIJE I KOROZIONIH PROCESA)! UKOLIKO NEKU OD METODA NISTE NIKADA KORISTILI NAJBOLJE JE DA PRIMJENU ISTE PRVO ISPROBATE NA UMJETNO KORODIRANIM UZORCIMA ILI OTPADNOM MATERIJALU. OVAJ TEKST SASTAVLJEN JE U NAJBOLJOJ NAMJERI ,TE JE POSTAVLJEN NA WEB U SVRHU POTPUNO BESPLATNOG KORIŠTENJA. BILO KAKVO NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE OVOG TEKSTA U KOMERCIJALNE SVRHE ZABRANJENO JE I KAŽNJIVO .

 

 

 

 

 

 

DODATAK I – KRATKI POJMOVNIK TEHNIKA UMJETNIČKE OBRADE METALA

 

TEMELJNE TEHNIKE OBRADE

1. PILJENJE – izvodi se ručnom ili električnom pilom

2. REZANJE – izvodi se škarama za lim

3. SIJEČENJE – izvodi se pomoću oštrog dlijeta koje udaramo čekićem

4. SAVIJANJE – izvodi se različitim kliještima (kod debljeg materijala čekićem na odgovarajućoj podlozi)

5. BUŠENJE – izvodi se različitim svrdlima

6. TURPIJANJE – izvodi se turpijama različitih finoća i oblika te rotacionim alatima

7. BRUŠENJE – izvodi se brusnim papirima ili brusnim kamenjem različitih finoća, ručno ili strojno

8. POLIRANJE – izvodi se strojno ili ručno – pomoću komada krpe, kože ili filca te odgovarajućeg abrazivnog sredstva

 

TEHNIKE SPAJANJA

1. MEKO LEMLJENJE – tehnika spajanja pomoću metalne slitine koja ima niže talište od metala koji spajamo – na mjestu spajanja lem se rastopi, te po hlađenju čvrsto veže lemljene dijelove. Slitine za meko lemljenje tope se na temperaturi od 60-400°C. Najčešće se za meko lemljenje koristi slitina kositra i olova.

2. TVRDO LEMLJENJE – tehnika identična gore navedenoj, s tim da se radi na temperaturi višoj od 400°C. Razlikujemo tvrde lemove za srebro, bakar i njegove slitine, zlato, platinu, aluminij te čelik.

3. REAKTIVNO LEMLJENJE – koristi se isključivo u tehnici granulacije; radi se o mješavini bakrenih soli i organskih veziva. Pri zagrijavanju se na površini lemljenih dijelova stvara slitina nešto nižeg tališta od metala koje spajamo (srebro, zlato, platina).

4. LJEPLJENJE – koriste se različita ljepila, danas najčešće epoksidna ili cijanoakrilatna.

5. MEHANIČKO SPAJANJE – koriste se vijci, zakovice i klinovi te rubljenje.

6. ZAVARIVANJE – za razliku od lemljenja, kod zavarivanja spoj nastaje rastapanjem samog metala koji spajamo. Razlikujemo elektrolučno zavarivanje, zavarivanje plinskim plamenikom, te zavarivanje pomoću laserske zrake.

 

 

DODATNE TEHNIKE OBRADE

1. ISKUCAVANJE – izvodi se posebno oblikovanim dlijetima (tzv. punce) koja udaramo čekićem te tako na metalu koji obrađujemo dobijemo reljefne ili udubljene ukrase.

2. CIZELIRANJE – koristimo dlijeta identična onim za iskucavanje, tehnika se koristi ili kao samostalna ili za doradu iskucanih te lijevanih predmeta.

3. PODIZANJE VISOKE FORME – tehnika se koristi za izradu zdjela, vrčeva, čaša i vaza. Na posebno oblikovanim nakovnjima radimo uz pomoć odgovarajuće oblikovanih čekića.Može se izvoditi i strojno,tada govorimo o tkz.”drukanju”,metalni lim pričvršćen na rotirajuću osovinu pritišćemo pomoću posebno oblikovanih poluga na drveni ili metalni pozitivni kalup ( koji također rotira u istoj osi).

4. KOVANJE – razlikujemo 2 osnovne tehnike: kovanje užarenog metala koje se primjenjuje praktično isključivo na željezo, te kovanje na hladno. Prva tehnika zahtijeva poseban alat, dok druga može koristiti i alat za podizanje visoke forme.

5. LIJEVANJE – rastopljeni metal ulijevamo u različite kalupe, najčešće od kamena, gline, posebnog gipsa ili pijeska te metala.

 

TEHNIKE UKRAŠAVANJA POVRŠINE

1. GRAVIRANJE – posebno oblikovanim dlijetima urezujemo željeni ukras u metal.

2. NAGRIZANJE – željeni ukras ne dobivamo urezivanjem kao kod graviranja, već nagrizanjem pomoću kisele ili lužnate otopine.

3. POZLATA I POSREBRENJE – metalni predmeti mogu se u principu pozlatiti ili posrebriti na 3 osnovna načina: 1. metalnim listićima (ili prahom) koje posebnim ljepilom (mikstion) vežemo za podlogu; ovaj način koristi se prije svega za skulpture većeg formata; 2. pozlatom u vatri, tkz. živina pozlata ili posrebrenje, radi se pomoću slitine žive i zlata (amalgam) koju nanesemo na metal koji potom zagrijemo, pri čemu živa ispari, a sloj zlata ostane vezan za podlogu. Ovaj sloj uglačamo do visokog sjaja te je postupak time gotov. Zbog visoke otrovnosti žive ovaj se postupak danas izvodi vrlo rijetko; 3. Elektrolitska pozlata ili posrebrenje. Ovaj postupak potpuno je istisnuo prethodni(od 1840.). Osim pozlate i posrebrenja elektrolitskim putem možemo predmete i pobakriti, pocinčati ,poniklati, pokositriti i kromirati (nabrojani su samo postupci koje možemo češće sresti!).

4. FILIGRAN – ova tehnika kao izražajno sredstvo koristi isključivo žicu i metalna zrnca.U pravilu se radi u srebru ili zlatu.

5. EMAJLIRANJE – tehnika u kojoj metalnu površinu prevlačimo staklenom taljevinom. Kao osnovne tehnike možemo navesti ćelijasti emajl, emajl udubljenih polja, te slikani emajl.Izvodi se na zlatu,srebru ,bakru i njegovim slitinama te željezu i čeliku.

6. NIJELIRANJE – tehnika slična emajliranju; metal prevlačimo smjesom metalnih sulfida crne boje .Izvodi se većinom na zlatu i srebru .

7. GRANULACIJA – tehnika koja kao izražajno sredstvo koristi sitna metalna zrna,ista se spajaju na podlogu posebnom tehnikom tvrdog lemljenja.Izvodi se u zlatu ili srebru.

8. TAUŠIRANJE – tehnika koja koristi umetke od metala različitih boja, najčešće je nalazimo na oružju.

9. DAMASCIRANJE – tehnika u kojoj se pletenjem spaja više šipki od željeza i čelika, dobiven svežanj se zatim kovanjem oblikuje u trake na kojima se potom iskucavanjem ili punciranjem stvaraju određeni uzorci. Tako obrađeni materijal zatim se oblikuje u mačeve, noževe ili puščane cijevi, patinira otopinom koja oboji željezo, a čelik ne, te tako stvoreni uzorak postaje vidljiv. Pod damasciranim čelikom podrazumijeva se i jedna vrsta u loncima taljenog čelika(Wootz).Kao vrlo slična tehnika može se spomenuti japanska mokume tehnika, no umjesto šipki ovdje se koriste limovi od različito obojenih metala (bakar, srebro, mjed, zlato, shibuichi,shakudo).

10. KEMIJSKO BOJENJE – određenim kemikalijama mijenjamo boju površine metala.

12. TERMIČKO BOJENJE – u ovom slučaju boje nastaju zagrijavanjem predmeta na određenu temperaturu; najčešće se primjenjuje na bakar i njegove slitine, željezo i čelik te titanij.

11. KOMBINIRANJE METALA S DRUGIM MATERIJALIMA – metale prije svega kombiniramo s dragim i poludragim kamenjem, drvom, bjelokošću, jantarom,sedefom, kornjačevinom, koraljima, biserjem,kožom , te tkaninama ,staklom i plastičnim masama.

 

NEKOLIKO NOVIJIH TEHNIKA

1. GALVANOPLASTIKA – postupak koji se koristi od 1838. godine. Elektrolitskim putem kalup od nekog nevodiča posebnim postupkom učinimo vodljivim(pomoću grafita,metalnog praha,kemijskim postupcima),te ga prevučemo debelim slojem metala (najčešće bakra).U 19. st. korištena za izradu kopija metalnih predmeta,u drugoj polovini 20. st. počinje se koristiti za izradu umjetničkog nakita.

2. FOTONAGRIZANJE – postupak se koristi negdje od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća.

3.RETIKULACIJA – tehnika se koristi od druge polovine 19. stoljeća. Koristi se za stvaranje reljefnih,apstraktno strukturiranih površina. Izvodi se isključivo u zlatu ili srebru.

4.ANODIČKA OKSIDACIJA-prije svega se primjenjuje na aluminij, titanij i niobij. Kod aluminija se dobiveni sloj može i obojiti. U slučaju titanija i niobija boje nastaju za vrijeme oksidacije (interferencijske boje).U većem se opsegu koristi od otprilike 1970. godine

DODATAK II – OSNOVE KEMIJSKOG BOJENJA METALA

 

Temeljne odrednice:

Kao i kod nanošenja metalnih prevlaka i kod bojenja metala najvažnije je da su predmeti temeljito očišćeni od masnoće i oksida,te drugih nečistoća.Masnoće najlakše uklonimo pomoću nekog otapala -benzina,acetona ili alkohola.Oksid sa željeza,srebra,te bakra i njegovih slitina uklanjamo sa 10% sumpornom kiselinom,kod cinka koristimo 5% otopinu,za kositar koristimo 5% otopinu klorovodične kiseline,za aluminij koristimo 20 %vodenu otopinu NaOH.

 

 

Crna za srebro

-predmete uronimo u 2,5% otopinu kalijevog ili natrijevog sulfida,po pojavi boje dobro isprati,te zaštiti voštenjem ili lakiranjem

 

Zelena za bakar i slitine

-predmete premazujemo otopinom od 250 gr amonijevog karbonata/250 gr amonijevog klorida/1 lit vode,svaki sloj neka odstoji 24 sata,po postizanju željenog tona voštiti ili lakirati,kao podlogu možemo koristiti smeđu ili crnu boju.Ako smanjimo količinu klorida boja će biti više plavičasto zelena,ako smanjimo karbonat više žuto zelena

 

Crna za bakar

– otopina kalijevog ili natrijevog polisulfida(2,5%),po postizanju boje isprati,osušiti te voštiti ili lakirati

 

Smeđa za bakar

-predmete kuhati u barem 3 dana odstajaloj 12 % otopini bakar sulfata,po postizanju boje isprati,osušiti i voštiti

 

Crna za željezo

-predmete vrlo tanko premažemo sa lanenim uljem,zatim ih postupno ugrijemo na 300-400 C,po potrebi ponovimo,ovaj se postupak može koristit na svakom metalu koji se može zagrijati na spomenutu temperaturu

 

Smeđa za željezo

-koristimo 5% vodenu otopinu željeznog klorida.Predmet premažemo sa otopinom ,nakon 24 sata istrljamo sa grubom krpom ili najfinijom čeličnom vunom,postupak ponovimo bar 3 puta,na kraju istrljati masnom krpom

 

Siva za kositar

-koristimo 20%vodenu otopinu željeznog(III)klorida,uroniti predmete,p o pojavi boje isprati,osušiti ,te voštiti ili lakirati

 

Sivocrna za cink

-koristimo 20% vodenu otopinu željezo(III) klorida,predmete uronimo na 20 minuta,po pojavi boje isprati,osušiti,voštiti ili lakirati

 

 

Crna za aluminij

-koristimo vrijuću otopinu od 20 g amonijevog molibdata i 5 g natrij tiosulfata u litri vode

,uroniti predmete,po pojavi boje isprati,osušiti,voštiti ili lakirati

 

Višebojna patina

-koristimo otopinu od 280 gr natrijeva tiosulfata,25 gr bakar acetata i 30 grama limunske kiseline.Može se koristiti na bakru i njegovim slitinama ,srebru,niklu,željezu,zlatu-boja ovisi o trajanju uronjavanja,slijed boja na npr. mjedi:zlatno žuta-boja bakra-ljubičasta-tamno plava-svijetlo plava-boja kroma-boja nikla-crvenosiva,na željezu samo plava i sivocrna

 

 

LITERATURA:

D.Fishlock:Metal Colouring,Teddington 1962.

G.Buchner:Metallfaerbung,Berlin 1935.

V.Liozin:Kemijsko bojenje kovina,Beograd 1948.

R.Hughes,M.Rowe:The Colouring,Bronzing and Patination of Metals,London 1991.

O.P.Kramer:Metallfaerbung und Metallueberzuege ohne Stromquelle,Saulgau 1977.

 

DODATAK III – ČIŠĆENJE, ZAŠTITA I ODRŽAVANJE PONIKLANIH PREDMETA

 

 

OSNOVNE OSOBINE NIKLA

 

Nikl je metal srebrno bijele boje,vrlo blago izraženog žutog tona.Topi se na 1452 C a specifična mu je težina 8,90 gr/cm3.Tvrdoća po Brinell-u 80-90.Slabo je magnetičan.U svojim spojevima većinom je dvovalentan.Otporan je na djelovanje alkalnih otopina(s izuzetkom srednje i jako koncentriranih amonijakalnih otopina) te u određenoj mjeri i na sumpornu i solnu kiselinu-obje ove kiseline ga otapaju sporo dok ga dušična kiselina brzo rastapa.Na oksidaciju je otporan do temperature od oko 800 C.

 

KRATKA POVIJEST PRIMJENE

 

Prvu galvansku niklenu prevlaku dobio je Boetger 1843.,no treba naglasiti da industrijska primjena počinje tek 1869. (Adams).Negdje do pred prvi svjetski rat niklene su se prevlake morale mehanički polirati,a potom su razvijene prve otopine za sjajno niklanje(1912.,no šira upotreba tek nakon 1930.).Osim za dobivanje tanjih prevlaka koristi ga se i za galvanoplastiku.Pred prvi svjetski rat razvijen je i postupak crnog niklanja.Danas veliku važnost ima i reduktivno niklanje(nakon 2. svijetskog rata).Od slitina u kojima nikl preteže izdvojiti ćemo Monel(R) metal (67 Ni/28 Cu+Fe,Mn,Si),Inconel(R) slitine (npr.80 Ni/14 Cr/6 Fe) i Hastelloy(R) slitine (npr. 66,7 Ni/5 Fe/28 Mo/O,3 V),te nikrom slitinu (80 Ni/20 Cr)- radi se o slitinama velike otpornosti na koroziju ,sa većinom tehničkom primjenom.Što se tiče slitina sa manjim postotkom nikla treba izdvojiti novo srebro(npr. 60 Cu/20 Ni/20 Zn,proizvodi se od 1821.,Kinezi su slitine tog tipa poznavali znatno prije Evropljana,sam nikl koristili su i prije nove ere) i nehrđajuće čelike,te konstantan(slitina sa bakrom, koristi se za izradu otpornika) i neke vrste bijelog zlata.

 

KOROZIJA NIKLENIH PREVLAKA

 

Kao i kod kromnih prevlaka i ovdje se najčešće radi o koroziji osnovnog metala,tj. podloge na koju je nanesen sloj nikla.Nikl je u normalnoj nezagađenoj atmosferi ,te riječnoj i morskoj vodi stabilan.Pri povišenoj vlažnosti i zagađenosti zraka prevlači se slojem zelenkastih korozionih produkata.Osjetljiv je na prisutnost sumpora i njegovih spojeva(no u znatno manjoj mjeri od srebra ili bakra).Otopine soli sastavni dijelovi kojih mogu reagirati sa niklom izazivaju intenzivnu koroziju(željezo,bakar i živin klorid,srebro nitrat,natrijev hipoklorit,itd.).Otporan je na kiseline koje ne oksidiraju(solna,sumporna,fosforna) i alkalne otopine,s izuzetkom srednje i jako koncenriranih amonijakalnih otopina.

 

OSNOVNE METODE ČIŠĆENJA:

 

MEHANIČKO ČIŠĆENJE

 

Mehaničko čišćenje poniklanih predmeta dolazi u obzir samo kod debljih i dobro očuvanih prevlaka- kod tankih,oštećenih prevlaka bolje ga je izbjegavati,kako ne bi došlo do oštećenja ili potpunog uklanjanja spomenutih.

 

KEMIJSKO ČIŠĆENJE

 

Kemijsko uklanjanje tanjih korozionih slojeva jedna je od metoda najčešće citiranih u starijoj literaturi (2% H2SO4 u alkoholu,ili 1% H2SO4/1% HNO3/ostalo alkohol).Otopine koje sadrže dušičnu kiselinu ili čisti amonijev hidroksid u principu radije ne koristimo za rad na poniklanim predmetima.Kod rada na predmetima od poniklanog željeza ili čelika nakon kemijskog čišćenja obavezno neutralizirati ostatke korištene otopine.

 

ELEKTROKEMIJSKO ČIŠĆENJE

 

Kod elektrokemijskog čišćenja preporučuju se (barem u galvanotehničkoj literaturi) otopine koje se koriste za čišćenje željeza,spomenimo samo 2-5% NaOH kao najjednostavniju varijantu.Samo za dobro očuvane prevlake,kod loših i oštećenih prevlaka moglo bi doći do potpunog uklanjanja iste.

 

ULTRAZVUČNO ČIŠĆENJE

 

Eventualno bi ga se moglo primijeniti samo na dobro očuvane,deblje prevlake- naglašavam eventualno jer se ova vrsta čišćenja u principu nerado primjenjuje u konzervaciji metalnih predmeta.

 

OBRADA PREDMETA SA OŠTEĆENOM PREVLAKOM

 

U obnavljanje se upuštamo samo nakon dobrog promišljanja o potrebi i posljedicama istog,nanošenje nove prevlake u principu zahtijeva potpuno uklanjanje stare,znatno bolju opciju predstavljaju nove ,zasad vrlo skupe boje za imitaciju kromiranih prevlaka(američka Alsa Mirrachrome-1 lit. oko 5000 kn, talijanska SuppaChrome),te aluminijski ili kositreni listići ili prah.Eventualno možemo koristiti i niklanje uronjavanjem ili utrljavanjem,ovisno o stanju,te nosiocu prevlake.

 

ČUVANJE I ZAŠTITA

 

Predmete čuvati u prostoru u kojem relativna vlažnost zraka ne prelazi 40 % (idealno),za predmete kod kojih je metal kombiniran sa organskim materijalom najmanje 45 %! Temperatura 15-18 C.Jačina rasvjete najviše 150 lx,kod predmeta gdje je metal kombiniran sa materijalom osjetljivim na svijetlo 50 lx.Predmete štiti od prašine,UV zračenja i zagađenog zraka!Sa predmetima obavezno rukovati u bijelim pamučnim ili polietilenskim rukavicama!

 

RECEPTURE ZA RAD:

 

1.ČIŠĆENJE

 

1.1 ČIŠĆENJE MJEŠAVINOM SUMPORNE KISELINE I ALKOHOLA

 

1 lit. čistog alkohola

20 ml koncentrirane sumporne kiseline

 

Uroniti predmete na najviše 15 sekundi,dobro isprati,prvo vodom a onda mješavinom vode i alkohola 1/1!Uklanja isključivo svijetlo žute i smeđe korozione slojeve.Postoji i varijanta u kojoj se koristi mješavina 10 ml dušične / 10 ml sumporne kiseline/ 1 lit čistog alkohola.

*Lit.5

 

1.2 ELEKTROLITSKO ČIŠĆENJE

 

20-50 gr natrijevog hidroksida

1 lit. vode

anode od nehrđajućeg čelika,napon do 12 v,jakost struje od 0.5a/dm2 na više.

Predmete spojiti na minus pol ispravljača,te ih uroniti u otopinu u koju su već uronjene anode.Nakon 2,3 minute izlaganja izvaditi predmet,dobro ga isprati pa po potrebi ponoviti.U principu bolje ga je ne koristiti za rad na poniklanim predmetima.Kako se pri radu razvija vodik nikako ne raditi kod otvorenog plamena ili izvora iskrenja,u suprotnom može doći do eksplozije!Koristiti zaštitne rukavice,izbjegavati dodir sa otopinom!

*Lit.2

 

1.3 ČIŠĆENJE POMOĆU ULJA I AMONIJEVOG HIDROKSIDA

 

Predmete potopiti(ili ih premazati) u petrolej na barem 3 dana(ili parafinsko ulje ,ili neko od jestivih biljnih ulja),zatim ih prebrisati razrijeđenom otopinom amonijeva hidroksida ili 20% natrijeve lužine.Umjesto posljednjih možemo koristiti i želiranu 5% otopinu amonijevog citrata(pH 3,5-za želiranje dodati celuloznog ljepila za tapete,ili želatinu,ili agar-agar ili kukuruzni škrob).Prije svega za hrđom prevučene poniklane predmete!Dobro isprati,najbolje uz prethodnu neutralizaciju sa 5% otopinom sode ili sode bikarbone!

*Lit.5

 

1.4 ČIŠĆENJE POMOĆU OTOPINE NATRIJEVA GLUKONATA

 

47,5 % natrijeva glukonata

47,5 % limunske kiseline

4,9 % vinske kiseline

0,1 % umreživača

 

Prirediti 1-10 % vodenu otopinu,koristiti pri temperaturi otopine do 80 C.Na kraju dobro isprati!Može se koristiti i za čišćenje kromiranih,pocinčanih,te pokositrenih,olovom prevučenih ili pozlaćenih predmeta!

Prema američkom patentu USPT 4,264,418

 

2. OBNAVLJANJE OŠTEĆENE PREVLAKE

 

2.1 NIKLANJE UTRLJAVANJEM

 

nikl klorid 60 gr

kositar klorid 30 gr

željezo klorid 10 gr

1 lit vode

 

Otopinu blago zakiseliti sa sumpornom kiselinom.krpu navlažiti sa otopinom,s njom zahvatiti malo cinka u prahu te trljati odmašćen i čist predmet.Željezo treba prvo pobakriti!

*Lit.9

2.2 NIKLANJE URONJAVANJEM

 

nikl sulfat 12 gr

borna kiselina 6 gr

voda 1 lit.

 

Uroniti dobro odmašćene i od oksida očišćene predmete,5 min.,temp.70-80 C,pH 3-4,za čelik.Isprati prvo u otopini sode bikarbone pa u vodi!

*Lit.7

 

2.3 ELEKTROLITSKO NIKLANJE

 

nikl sulfat 140 gr

nikl klorid 16 gr

borna kiselina 20 gr

voda 1lit

nikl anode,20 C, 0,3-1 A/dm2, pH 5,9

*Lit.1

 

2.4 REDUKTIVNO NIKLANJE

 

nikl klorid 30 gr

natrij glikolat 50 gr

natrij hipofosfit 10 gr

voda 1 lit

pH4,5-5,temp.90-95 C

 

Otopi kemikalije po gornjem redu.Za željezo,kod bakra i slitina potreban je kontakt sa aluminijem,kad proces započne(razvijanje vodika) kontakt možemo prekinuti.

*Lit 9.

 

3. KEMIJSKO BOJENJE OBNOVLJENIH DIJELOVA:

 

3.1 CRNA BOJA ZA NIKL

 

kalijev tiocanat 0,5 gr

sumporna kiselina 50 gr

vodikov peroksid 25 ccm

voda 1 lit.

 

Uroniti potpuno čiste i odmašćene predmete(15 C,15 min.),po pojavi boje dobro isprati.

Koristiti isključivo svježu otopinu.

*Lit.7

 

3.2 VIŠEBOJNA PATINA

 

natrij tiosulfat 240 gr

olovo acetat 25 gr

kalij bitartrat 30 gr

voda 1 lit.

 

Uroniti čiste i odmašćene predmete,po pojavi boje dobro isprati.Boje nastaju jedna za drugom,ovisno o dužini uronjavanja!Raditi u rukavicama ,ne udisati isparenja,izbjegavati bilo kakav kontakt sa otopinom-olovni acetat je otrovan spoj !Umjesto ove otopine možemo koristiti i identičnu otopinu,samo olovo acetat zamijenimo bakar acetatom,te kalij bitartrat limunskom kiselinom-znatno manje otrovno od prve varijante,vrijeme uronjavanja je nažalost znatno duže -do 300 minuta!

*Lit. 7

 

3.3 ŽUTA BOJA

 

barijev sulfid 1,5-4,5 gr

voda 1 lit

 

Čiste i odmašćene predmete uroniti u zagrijanu otopinu(40-70 C).Dobro isprati!

*Lit.7

 

4. JEDNOSTAVNE METODE IDENTIFIKACIJE NIKLA

 

4.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU OTOPINE DIMETILGLIOKSIMA

 

koncentrirana klorovodična kiselina

1% otopina dimetilglioksima

 

Kiselinu kapnuti na predmet(stražnji dio ili baza!),pustiti da djeluje te zatim kap upiti komadićem filter papira .Papir zatim kratko držati iznad otvora boce s amonijakom.Na dobivenu mrlju kapnuti kap otopine dimetilglioksima-ako dođe do stvaranja crvene boje radi se o niklu.

Odmah dobro isprati!

*Lit.10

 

 

 

ADRESE NABAVLJAČA:

 

Trgovina Juriček

Zagreb, Trg Maršala Tita 9

tel .01 65 88 779

www.juricek.hr

-restauratorski materijal i pribor, kemikalije

 

Sito Mas

Donje Svetice 40,Zagreb

www.sito-mas.hr

-zlatarski alat i pribor

 

Crescat

Nova Ves 18,Zagreb

www.crescat.hr

-restauratorski materijal i pribor, kemikalije

 

Krom Studio d.o.o.

www.kromstudio.hr/

-Suppa Chrome boja talijanske tvrtke New Fantachrome International SRL,posebna crna boja za podlogu,bezbojni lak sa tonerima,komplet oko 5 000 kn(cijena svibanj 2009.!)

 

KORIŠTENA LITERATURA

 

1.F.Lowenheim(Ed.):Modern Electroplating,3.edition,New York 1974.

2.W.Machu:Metallische Ueberzuge,Leipzig 1948

3.G.Buchner:Metallfaerbung,Berlin 1920.

4.E.Wiberg:Anorganska kemija,Zagreb 1967.

5.G.George:Money Making Formulas,Sidney 1949.

6.G.T.Bahvalov,A.V.Turkovskaja:Korozija i zaštita metala,Beograd 1949.

7.D.Fishlock;Metal Colouring,Teddington 1962.

8.J.Wolters:Der Gold und Silberschmied,Stuttgart 1981.

9.O.P.Kraemer:Rezepte fuer die Metallfaerbung und Metallueberzuege ohne Stromquelle,Saulgau 1983.

10.Praktische Galvanotechnik,Saulgau 1997.

DODATAK IV – ČIŠĆENJE,ZAŠTITA I ODRŽAVANJE KROMIRANIH PREDMETA

 

 

OSNOVNE OSOBINE KROMA

 

Krom je srebrno bijel metal ,ponešto hladnog plavkastog tona,vrlo sjajan i izrazito tvrd( 9 po Mohs-u,350 po Brinell-u).

Specifična težina mu je 7,2 gr/cm3.Topi se na 1830 C.Svoju razmjerno visoku otpornost na koroziju duguje kao i aluminij,tankom oksidnom sloju koji se formira na njegovoj površini.Rastvaraju ga samo solna kiselina,vruća sumporna kiselina te otopine jakih alkalija .U svojim spojevima je 2,3 i 6 valentan.

 

KRATKA POVIJEST PRIMJENE

 

Prvu kromnu prevlaku dobio je 1854. Bunsen(po drugim izvorima Junot De Bussy 1852.),no zaista funkconalni procesi javljaju se tek 1924.godine(patenti Liebreich,Fink,Eldridge, osnova je Sargeantovo otkriće omjera anhidrida kromne i sumporne kiseline potrebnog za dobivanje prevlake).Prava industrijska primjena počinje tek krajem dvadesetih, početkom tridesetih godina prošlog stoljeća.Osim dekorativnog ,sjajnog kromiranja razvijeni su i procesi tvrdog kromiranja(oko1938.),te crno kromiranje i reduktivno kromiranje.

Najčešće se izvodi na željezu i čeliku , bakru i njegovim slitinama ,te

cinku i aluminiju.Obično se ne primjenjuje direktno već na prethodno nanešenim slojevima bakra i nikla.

Od slitina u kojima se krom koristi treba istaknuti nehrđajuće čelike(od 1911.počinje šire korištenje),te nikrom slitinu.

Osim osnovnog procesa baziranog na primjeni anhidrida kromne kiseline danas su u primjeni i procesi na bazi trovalentnih spojeva kroma,isti daju nešto tamniju prevlaku, no znatno su manje opasni po ljude i okoliš.

 

KOROZIJA KROMIRANIH PREDMETA

 

Korozioni procesi na kromiranim predmetima u pravilu su vezani uz metal koji služi kao nosioc kromiranog sloja(željezo,čelik,mjed,aluminij,cink).O klasičnoj oksidaciji možemo govoriti tek na temperaturama iznad 500 C.Uprkos osjetljivosti na ione klora krom je prilično otporan na djelovanje morske vode, a rastvaraju ga kao što je već napomenuto samo klorovodična kiselina,vruća sumporna kiselina te jake alkalije.

 

OSNOVNE METODE ČIŠĆENJA KROMIRANIH PREDMETA:

 

MEHANIČKO ČIŠĆENJE

 

Možemo ga koristiti u slučajevima kada su produkti korozije osnovnog metala izbili na površinu,pa je potrebno njihovo uklanjanje.Ako koristimo abrazivna sredstva bitno je da im je tvrdoća manja od 9 po Mohsu.

 

KEMIJSKO ČIŠĆENJE

 

Kod korištenja kemijskih otopina izbjegavamo koristiti jako alkalne otopine te otopine koje sadrže ione klora ili klorovodičnu kiselinu,kao najbolje mogu se preporučiti otopine koje helatiraju spojeve osnovnog metala(npr. EDTA,amonij citrat,natrij citrat).

 

ELEKTROKEMIJSKO I ELEKTROLITSKO ČIŠĆENJE

 

Klasično elektrokemijsko čišćenje je u slučaju kromiranih predmeta najbolje izbjegavati,kao elektrolite ne koristiti otopine spomenute u prethodnom poglavlju(jake alkalije,klorovodična kiselina).

 

 

ČIŠĆENJE POMOĆU ULTRAZVUKA

 

Ultrazvučno čišćenje se ni u slučaju kroma ne može preporučiti,ako bi se u njega i upustili onda isključivo uz krajnji oprez!

 

OBRADA PREDMETA SA OŠTEĆENOM PREVLAKOM

 

Kako se kromirane površine prevlače vrlo tankim pasivnim oksidnim slojem,eventualno nanošenje nove prevlake moguće je isključivo uz potpuno uklanjanje stare,što je pak u izrazitoj suprotnosti sa osnovnim odrednicama konzervatorsko restauratorske aktivnosti,te se nikako ne može preporučiti.Danas na tržištu postoje specijalne boje za imitiranje kromne prevlake(Mirrachrome američke tvrtke ALSA,talijanska Suppachrome),i iste se uprkos trenutačno vrlo visoke cijene(cca.400 kn/1 dl) mogu smatrati za praktično idealan materijal(lako se nanose,lako se uklanjaju).

Trovalentne kromne prevlake su pak u odnosu na klasičnu prevlaku dobivenu pomoću vrlo opasnih heksavalentnih kromata suviše tamne,pa kao jedna od opcija ostaju prevlake koje imitiraju boju i sjaj kroma,prije svega one na bazi kobalt/cink,te kobalt/kositar.

Kao krajnja ,prilično neuvjerljiva,ali i potpuno reverzibilna varijanta ostaje korištenje aluminijskih ili kositrenih listića ,te praha(možemo ih i uglačati pomoću ahata ili čelika za poliranje).

 

 

ZAŠTITA I ODRŽAVANJE

 

Predmete kod kojih je prevlaka u dobrom stanju čuvamo kao i sve druge metalne predmete- znači u idealnom slučaju relativna vlažnost zraka ne iznad 40%(najmanje 45% ako se radi o predmetima kod kojih je metal kombiniran sa organskim materijalima!),jačina rasvjete najviše 150 lx,odnosno 50 lx za predmete gdje je metal kombiniran sa materijalom osjetljivim na svijetlo(papir,plastika,perje,drvo,koža itd.),temperatura 15-18 C.U slučajevima gdje je prevlaka u lošem stanju preporučena relativna vlažnost zraka može biti i znatno niža od prije navedenih vrijednosti.

Sa predmetima obavezno rukovati u bijelim pamučnim ili polietilenskim rukavicama!Najbolje da su predmeti zaštićeni od prašine,UV zračenja,te zagađenog zraka,periodički kontrolirati stanje predmeta,nikako ne koristiti ambalažu od običnog papira ili kartona ,te drveta ,lesonita ,šperploče,ili iverice.

 

RECEPTURE ZA RAD:

 

1.ČIŠĆENJE

 

1.1 OTOPINA AMONIJEVOG CITRATA

 

50 gr limunske kiseline

1 lit vode

Dodati količinu amonijaka potrebnu za dobivanje željene pH vrijednosti-za željezo pH 3,5/za bakar i slitine 9/za cink i aluminij 7.Možemo koristiti zagrijanu(80 C) ili hladnu otopinu(sporije djeluje).Na kraju dobro isprati!

 

1.2 PRAH ZA ČIŠĆENJE KROMIRANIH POVRŠINA

 

98 % (70-99,5 %) portland cementa(najfinije mljevenog)

0,75 % (0,25-10 %) natrijevog bikarbonata

1,25 % (0,5-20 %) magnezijeva silikata(talk)

Pomoću komada vlažne vate ili tkanine naprašene prahom trljati predmet.Ako je vjerovati navodima patenta na površini bi se trebao formirati zaštitni silikatni sloj.Dobro isprati!

Prema američkom patentu USPT 4,576,730

 

1.3 PRAH ZA ČIŠĆENJE /II

 

90% silicijeve kiseline

10% oksalne kiseline

Za poniklane i kromirane predmete prevučene hrđom.Vlažnu krpu posuti prahom i trljati predmet.Dobro isprati!Raditi u rukavicama -oksalna kiselina je otrovna! (Lit.2.)

 

1.4 OTOPINA ZA ČIŠĆENJE

 

20 ml dušične kiseline(konc.)

80 gr tiouree

1 lit vode

Nanijeti na predmet,te po postizanju efekta dobro isprati.Može se koristiti i na bakru,te srebru i njihovim slitinama.Izbjegavati bilo kakav kontakt sa otopinom.tiourea je kanceroge spoj!

Prema američkom patentu USPT 4,561,895

 

1.5 TEKUĆE SREDSTVO ZA ČIŠĆENJE

 

5% amorfne silicijeve kiseline

1% bentonita

10 % diklorbenzola

3 % trietanolaminoleata

0,5 % oleinske kiseline

80 % vode

(Lit.2.)

 

1.6 OTOPINA NATRIJEVA GLUKONATA

 

47,5 % natrijeva glukonata

47,5 % limunske kiseline

4,9 % vinske kiseline

0,1 % umreživača

 

Prirediti 1-10 % otopinu,koristiti pri temperaturi do 80 C.Na kraju dobro isprati!Može se koristiti i za čišćenje željeznih,bakrenih,poniklanih,pocinčanih,pokositrenih,olovom prevučenih ili pozlaćenih površina!

Prema američkom patentu USPT 4,264,418

 

1.7 ELEKTROLITSKA KUPKA ZA IMITIRANJE KROMNE PREVLAKE

 

kobalt sulfat 20 gr

cink sulfat 10 gr

limunska kiselina 50 gr

voda 1 lit

anoda od nehrđajućeg čelika,temp. oko 30 C

Prema američkom patentu USPT 4,299,671

 

1.8 REDUKTIVNO KROMIRANJE

 

krom fluorid 17 gr

krom klorid 1,2 gr

natrij citrat 8,5 gr

natrij hipofosfit 8,5 gr

voda 1 lit

pH 8-11,temp.85-90 C

Za bakar i slitine,otopina je djelotvorna oko 8 sati.Sloj je svijetlo sive boje i može se polirati.Za rad na čeliku dodati 14 mll ledene octene kiseline,te istu količinu 20 % otopine NaOH.Reakciju potičemo kontaktiranjem predmeta sa aluminijem ili cinkom,po početku reakcije(razvijanje vodika) kontaktni metal više nije potreban.Kod pripreme prvo otapamo fluorid,dodamo klorid,zatim citrat ili acetat,te na kraju fosfit.

Izbjegavati bilo kakav kontakt sa otopinom,spomenuti spojevi kroma su kancerogeni !

(Lit.7)

 

1.9 REDUKTIVNO KROMIRANJE/II

 

krom fluorid 5-10 gr

krom klorid 5-10 gr

natrij pirofosfat 50-75 gr

natrij citrat 20-30 gr

voda 1 lit

pH 7,5-9/ temp.97-100 C

Za rad na poniklanoj podlozi.Priprema kao kod 1.8.

Izbjegavati bilo kakav kontakt sa otopinom,spomenuti spojevi kroma su kancerogeni!

(Lit.7)

 

2.ZAŠTITA

 

2.1 ZAŠTITNI LAK

 

20-75 gr1 Paraloida B 72(ili 67 ili 44)

1 lit toluola

 

Rastopiti smolu u otapalu,nanositi kistom ili prskanjem,isključivo na dobro odmašćene i čiste površine.

 

2.2 VOŠTANA PASTA

 

100 gr mikrokristalnog voska

25 gr polietilen voska

230 gr white spirita

 

Otopi voskove,dobro izmiješaj te uli white spirit(zapaljivo!).Dok se hladi cijelo vrijeme miješati,rezultat mora biti bijela pasta.U slučaju potrebe uklanja se sa white spiritom.

 

3.IDENTIFIKACIJA

 

3.1 IDENTIFIKACIJA KROMA

 

mješavina koncentrirane klorovodične kiseline i vode 1:1

otopina amonijevog sulfida

 

Kiselinu kapnemo na predmet(stražnja strana,baza ili neko drugo neuočljivo mjesto) te je pustimo da neko vrijeme djeluje.Potom kap upijemo pomoću malog komada filter papira,te na dobivenu mrlju kapnemo otopinu amonijevog sulfida.Ako se radi o kromu doći će do stvaranja zelene boje.Ispitivano mjesto odmah dobro isprati!(lit.4)

 

 

 

ADRESE NABAVLJAČA:

 

Trgovina Juriček

www.juricek.hr

Trg M.Tita 9,Zagreb

-restauratorski alat i pribor,ovlaživači,odvlaživači,kemikalije

 

Hospitalija

Amruševa 6,Zagreb

-kemikalije,laboratorijski pribor,filter papir

 

Sito Mas

Donje Svetice 40,Zagreb

www.sito-mas.hr

-kompletan zlatarski alat i pribor,drago kamenje

 

Crescat

Nova Ves 18,Zagreb

www.crescat.hr

-restauratorski alat i pribor,bezkiselinski papir i karton,kemikalije

 

KROM STUDIO d.o.o.

www.kromstudio.hr/

-Suppachrome boja talijanske tvrtke New Fantachrome International SRL,posebna crna boja za podlogu, bezbojni lak i toneri,oko 5000 kn komplet(cijena svibanj 2009.!)

 

 

KORIŠTENA LITERATURA

 

1.W.Machu: Metallische Ueberzuege,Wien 1948.

2.W.Machu: Oberflaechenvorbehandlung von Eisen und Nichteisenmetallen,Leizig 1954.

3.F.W.Lowenheim(edit.):Modern Electroplating,New York 1973.

4.T.Stambolov,R.D.Bleck,N.Eichelmann:Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/I,Weimar 1987.

5.Praktische Galvanotechnik,Saulgau 1997.

6.J.Wolters:Der Gold und Silberschmied,Stuttgart 1981.

7.K.M.Vansovskaja: Metalličeskie pokritja nanesennie himičeskim sposobom,Lenjingrad 1985.

8.Kraemer,O.P.;Weiner,R.;Fett,M. Die Geschichte der Galvanotechnik,Saulgau 1959.