Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala

Na ovoj stranici možete pronači novu verziju članka

 

Autor: Goran Budija

OSNOVNE METODE ČIŠĆENJA UMJETNIČKI OBLIKOVANIH PREDMETA I STARINA OD METALA:

MEHANIČKO ČIŠĆENJE:

Metalne predmete koje čistimo prije čišćenja obavezno rastavimo-ako je to moguće. Ukoliko je predmet složeniji obavezno ga prije rastavljanja skiciramo ili fotografiramo kako kasnije ne bi imali problema sa sastavljanjem(ovaj postupak prethodi svakom čišćenju –što se tiče muzejskih predmeta sve faze rada se obavezno dokumentiraju na odgovarajući način).Kod uklanjanja tanjih korozionih slojeva kao osnovno  i najjednostavnije sredstvo koristimo smjesu vode i taložene krede. Umjesto vode u određenim se slučajevima možemo poslužiti i alkoholom ili acetonom odnosno benzinom. Smjesu nanosimo bilo mekom krpom ili vatom, bilo tvrđim kistom ili četkicom za zube. Možemo koristiti i  rotirajuće četkice od prirodnih ili umjetnih materijala .Radimo najčešće pomoću zlatarskog motora sa gibljivom osovinom a možemo raditi i sa modelarskim motorima koji su u odnosu na prve znatno jeftiniji. Teže uklonjive točke, te deblje i tvrđe korozione slojeve uklanjamo  bilo skalpelom bilo malim dlijetima te iglama od metala, drveta ili kosti odnosno plastike. Pri radu na arheološkim predmetima možemo se u određenim situacijama koristiti i zlatarskim vibracionim dlijetom, te aparatom za mikropjeskarenje(isključivo uz pažljivo odabran abraziv!) i najrazličitijim rotacionim alatima koji se koriste u zlatarstvu. Raditi treba pažljivo i koncentrirano jer premda je mehaničko čišćenje često jedini mogući način ono ujedno predstavlja najveću opasnost po predmete. Nepažnjom vrlo lako možemo uništiti neke detalje  poput finih tragova srebrnarskog čekića, cizeliranja, graviranja ili iskucavanja odnosno kovanja. Tragovi turpijanja ili ostaci pozlate ,posrebrenja ili neke druge prevlake(npr.toniranih lakova)   ,te raspored i veličina uglačanih ploha mogu se potpuno ukloniti ili izmijeniti ako radimo bez osjećaja za  materijal .Tako obrađeni predmeti gube velik dio svoje autentičnosti.

Predmete sa tanjim korozionim slojem nikada ne čistimo do potpuno ogoljene, metalne površine. U udubljenim ,čišćenju nedostupnim mjestima ostavimo dio patine i to samo kod predmeta sa izrazito tankim korozionim slojem. Predmeti sa potpuno uklonjenom patinom upućuju  na potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje identiteta predmeta te su očigledan dokaz neznanja onog tko ih je čistio( ovo se prije svega odnosi na iskucane, reljefno ukrašene predmete ).

KEMIJSKO ČIŠĆENJE

Najjednostavnija  sredstva za kemijsko čišćenje metala su zapravo kombinacija mehaničkog i kemijskog čišćenja. Dodatkom iscrpine korijena  biljke sapunike(Saponaria Officinalis) krednoj kaši dobivamo blago sredstvo za čišćenje koje u sebi kombinira abrazivno djelovanje krede s djelovanjem prirodnih saponina. U svježem stanju ovo je sredstvo potpuno neutralno dok nakon nekoliko dana reagira blago kiselo a osim masnoće i prašine ono uklanja i tanje korozione slojeve. Umjesto spomenute otopine krednoj kaši možemo dodati i amonijak ili neki neutralan ili blago alkalan detergent.

Prava sredstva za kemijsko čišćenje  najčešće su kisele ili alkalne, te neutralne vodene otopine, dok se druga otapala koriste  rjeđe. Najvažnije svojstvo spomenutih je da rastvaraju korozioni sloj a ne nagrizaju ili minimalno nagrizaju sam metal koji čistimo.

Njihov osnovni nedostatak  je da u pravilu uklanjaju i izvorni sloj patine te tako obrađeni predmeti gube svoj izvorni sjaj te ih po čišćenju moramo ponovo uglačati. Idealno bi bilo da predmete povremeno  uglačamo posebnom krpom za glačanje metala ,najbolje tokom  bar 2,3 mjeseca.Za to vrijeme na udubljenim glačanju nedostupnim mjestima stvorit će se  tanak sloj patine. Po formiranju spomenutog možemo predmete po želji zaštiti lakom ili voskom te  ih eventualno zamotati u specijalnu tkaninu  ili papir za umatanje metala i  spremiti ih u kutije od bezkiselinskog kartona. Ako su nam i papir i tkanina i bezkiselinski karton nedostupni najjednostavnije je predmete spremiti ili još bolje zavariti u polietilenske vrećice. Na kraju treba posebno istaknuti da predmete po kemijskom čišćenju obavezno temeljito isperemo ,kako ostaci  korištenih kemikalija ne bi doprinosili ponovnom aktiviranju korozionih procesa.

Obojene metalne predmete pak kemijskim putem čistimo pomoću otapala ili primjenom gotovih sredstava za skidanje stare boje. Sredstva za skidanje stare boje na bazi metilen klorida ili dimetil formamida mogu se koristiti i za čišćenje predmeta od kositra ,cinka i olova. Kod velikih predmeta ili u slučaju da želimo očistiti samo određeni dio predmeta otopine možemo pomiješati sa metilceluloznim ljepilom za tepete. Dobiveni gel nanesemo na predmet te ga nakon nekog vremena dobro isperemo i postupak po potrebi ponovimo. Kod rada sa otapalima koja se ne miješaju s vodom otopinu ugustimo pomoću parafina(benzin, trikloretilen, white spirit) ili nekog inertnog materijala poput talka.

ELEKTROKEMIJSKO ČIŠĆENJE

Kod ove vrste čišćenja koristimo neku alkalnu ili kiselu otopinu te cink ili aluminij, većinom u vidu lima, strugotina ili praha kao izvora elektrona. U kombinaciji sa gore spomenutim gelom možemo koristiti i aluminijsku foliju. Možemo raditi i sa tamponima vate koje natopimo otopinom te ih naprašimo metalnim prahom-. Tamponom  trljamo predmet do  željenog rezultata,te na  kraju dobro isperemo.

ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

Za razliku od prethodne metode ovdje električnu  energiju dovodimo izvana- radimo ili pomoću baterija te akumulatora ili se koristimo niskonaponskim transformatorima(najbolji su oni koji se koriste u galvanotehnici).U pravilu se predmet  veže na minus pol izvora struje, te uranja u otopinu  elektrolita ,u koji je već uronjena ploča od nehrđajućeg čelika spojena na plus pol. Kao elektrolit koristimo najčešće neku alkalnu ili kiselu otopinu.

ULTRAZVUČNO ČIŠĆENJE

Ova se metoda uprkos dugotrajne primjene u industriji i zanatstvu nerado koristi  za čišćenje umjetnički oblikovanih  metalnih predmeta. Predmete uronimo u neku od otopina za kemijsko čišćenje, te ih izložimo djelovanju ultrazvuka(bolje više puta na kratko).Umjesto vlastitih otopina možemo koristiti i komercijalne proizvode. Suha se varijanta ovog procesa, tkz. ultrazvučno dlijeto već dulje vrijeme uspješno koristi za rad na arheološkim predmetima.

OBRADA MEHANIČKI OŠTEĆENIH PREDMETA

Mehanički  oštećene metalne predmete-znači prije svega predmete koji polomljeni najjednostavnije spojimo lijepljenjem. Pri tom se možemo koristiti i ojačanjima od staklene tkanine te klinovima. U nekim situacijama možemo predmet spojiti i vijcima ili zakovicama. Tvrdo i meko lemljenje koliko je to god moguće izbjegavamo a primjenjujemo ga samo ako je to zaista neophodno dok su na arheološkim predmetima ti postupci apsolutno isključeni. Ukoliko se odlučimo za tvrdo lemljenje onda sa predmeta obavezno uklanjamo i najmanje ostatke mekog lema- ova napomena posebno važi za srebrne i zlatne predmete. Zavarivanje dolazi u obzir samo kod velikih predmeta i to isključivo ako dobro vladamo samim postupkom. Na manjim predmetima eventualno bi se moglo primijeniti zavarivanje laserom, no u ovom trenutku  je takva oprema kod nas nedostupna. Kod predmeta sa ulubljenjima ili sličnim deformacijama ravnanju odnosno ispravljanju istih također prilazimo  uz najveći mogući oprez. Pri tome koristimo različita dlijeta(tkz. punce) i čekiće te nakovnje od metala, drveta ili plastike. Pliće ogrebotine zapunjavamo pomoću neke plastične mase kojoj dodamo odgovarajući metalni prah a mogli bismo ih zapuniti i galvanskim putem. Kod jako deformiranih arheoloških predmeta možemo izraditi galvanoplastičke kopije istih te ispravljanje i ravnanje izvesti na kopiji- postupak je složen ali i etički korektniji od zagrijavanja i mehaničke obrade originalnog predmeta(promjena izvorne strukture ).

OBRADA PREDMETA KOD KOJIH JE METAL KOMBINIRAN SA DRUGIM ORGANSKIM ILI NEORGANSKIM MATERIJALIMA

Na ovu grupu predmeta primjenjujemo isključivo mehaničko čišćenje te pranje destiliranom vodom. Drago i poludrago kamenje čistimo tamponima navlaženim destiliranom vodom, a možemo koristiti i iscrpinu biljke sapunike(Saponaria Officinalis) te različita otapala, nikako otopine kemikalija. U nekim slučajevima možemo naići i na drago kamenje podloženo obojenim folijama  ,kod takvih predmeta kamenje čistimo isključivo mehanički ili minimalno natopljenim tamponima vate ,uz maksimalnu pažnju jer tekućina ne smije doći u dodir s folijom !Bjelokost čistimo tamponima vate natopljenim destiliranom vodom kojoj dodamo par kapi amonijaka ,a umjesto vode možemo uzeti i mješavinu vode i  alkohola. Drvo čistimo vodom ili  gotovim sredstvima za čišćenje(najčešće se radi o emulzijama).Staklo i emajl čistimo ili  čistom vodom ili vodom kojoj dodamo malo amonijaka, eventualno dodajemo i malo nekog otapala, npr. acetona ili alkohola(9dijelova destilirane vode +1 dio propanola+par kapi amonijaka). Na isti način čistimo i plastične mase ,te jantar ,uz napomenu da se na njima nipošto ne koriste nikakva otapala(znači voda sa par kapi amonijaka ili detergenta ,ili otopina korijena sapunike). Nijelirane(tulirane) srebrne ili zlatne predmete nipošto ne čistimo kemijskim sredstvima već isključivo mehanički(kod ove tehnike predmeti su prevučeni smjesom metalnih sulfida). Poseban oprez potreban je pri radu na arheološkom materijalu ovog tipa-kod njih se koristimo isključivo krajnje pažljivom primjenom mehaničkog čišćenja.

OBRADA PREDMETA SA OŠTEĆENOM PREVLAKOM OD DRUGOG METALA

U obnovu djelomično ili potpuno uništenih prevlaka upuštamo se samo nakon dobrog promišljanja o potrebi istog zahvata. Prevlake obnovimo ili galvanskim putem (ako su i same galvanski izvedene) ili pomoću listića ili praha nanešenog na ljepljivi lak tj. mikstion. Idealno bi bilo da mjesta sa očuvanom izvornom prevlakom zaštitimo nekim lakom(u svrhu izolacije!)te obnovimo prevlaku samo na mjestima gdje je potpuno istrošena. Kao alternativu galvanskim prevlakama možemo koristiti i postupke dobivanja metalnih prevlaka utrljavanjem, uronjavanjem, kontaktnim taloženjem i reduktivnim putem – ovako dobivene prevlake izrazito su tanke te se po potrebi lakše uklanjaju. Danas se na evropskom tržištu mogu naći i specijalne boje koje vrlo dobro imitiraju metalne prevlake(Mirrachrome boja, trenutačno oko 35 britanskih funti/100 ml). Sve ove prevlake na kraju obavezno zaštitimo nekim lakom ili rjeđe voskom.

IZRADA NEDOSTAJUĆIH DIJELOVA

Nedostajuće dijelove najlakše izvedemo u nekoj plastičnoj masi(uzmemo silikonski otisak  odgovarajućeg dijela te ga izlijemo u plastici) .Ovaj je postupak razmjerno jednostavan i što je najvažnije ovakve su nadoknade potpuno reverzibilne. Plastiku obojimo bilo površinski bilo u masi a možemo joj primiješati i prah odgovarajućeg metala ili je prevući odgovarajućim metalom pomoću galvanizacije. U izradu rekonstrukcija u izvornoj tehnici i materijalu upuštamo se samo ako zaista dobro vladamo obradom dotičnog materijala – u tom slučaju rekonstruirane dijelove obavezno posebno označimo, najbolje godinom izrade ili kosim crtama(na stražnjoj strani). Možemo koristiti i galvanoplastiku(otisak predmeta ili željenog uzorka galvanskim putem prevlačimo do nekoliko milimetara debelim slojem metala, sam otisak najčešće je od nevodljivog materijala tako da ga prvo moramo učiniti vodljivim-bilo utrljavanjem grafitnog ili metalnog praha, bilo kemijskim putem), te lijevanje u metalu. Sastav novoodlivenih dijelova mora u tom slučaju biti što bliži sastavu originala(u principu, no u nekim slučajevima možemo koristiti i kositar ili neki drugi lako topiv metal).

ZAŠTITA I ODRŽAVANJE

Osnovna metoda zaštite metalnih umjetnina i starina  zasad je najčešće lakiranje ili nešto rjeđe voštenje (na tehničkim spomenicima i oružju koristiti se mogu i uljni premazi)te kombinacije ovih dviju postupaka. Primjena korozionih inhibitora nije raširena osim ako se izuzme primjena benzotriazola (korozioni inhibitor za bakar i njegove slitine ,te srebro, aluminij, cink i kositar).Primjena se istih na žalost ne može preporučiti ,prije svega sa  obzirom na mogući utjecaj kako na zdravlje osoba koje s njima rade tako i na posjetitelje te druge materijale. Preporučiti se može i upotreba posebnih tkanina i papira za umatanje odnosno spremanje metalnih predmeta (isti su impregnirani sredstvima koja na sebe vežu plinove koji utiču na koroziju metala). Najjednostaviji  oblik zaštite je zatvaranje ili još bolje zavarivanje u vrećice od polietilena. Idealna temperatura za držanje predmeta bila bi 1o-15 C(s izuzetkom kositra min .18 C).Relativna vlaga u prostoru u kojem čuvamo ili izlažemo predmete trebala bi biti ne viša od 4o %,a u slučaju arheoloških predmeta sa aktivnim kloridima i znatno niža(15 % ili niže).Predmete kod kojih je metal kombiniran sa organskim materijalom(kost, bjelokost, rožina, kornjačevina, perje, koža, tekstil, papir) ne bi trebalo izlagati relativnoj vlazi zraka manjoj od 45 %. Posebno vrijedne objekte najbolje je čuvati u komorama s dušikom. Predmete ne bi trebalo držati u kutijama od običnog kartona niti u ladicama, ili kutijama od drveta ili iverice te šperploče(ovo se odnosi i na vitrine za izlaganje predmeta). Vuna i filc također se ne preporučuju za umatanje metalnih predmeta-, niti bi predmete trebalo držati u vitrinama obloženim spomenutim materijalom. Jačina osvjetljenja ne bi trebala prelaziti 15o luksa dok bi za predmete koji su izrađeni od metala i  materijala osjetljivih na svijetlo ta vrijednost bila znatno niža- najbolje oko 5o luksa(papir, plastika, perje, sedef, biseri, bjelokost ,jantar, tkanine).Na kraju istaknimo da pri rukovanju sa  predmetima obavezno koristimo bijele pamučne rukavice (ili polietilenske, odnosi se i na lakirane ili voštene predmete)!

RECEPTURE ZA ČIŠĆENJE POJEDINIH METALA

1.ČIŠĆENJE PREDMETA OD ZLATA:

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Au-od latinskog aurum

Talište- 1063 C

Specifična težina- 18,8 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-18,5

Boja- žuta

Važnije osobine-  u čistom obliku premeko za preradu u nakit ili posude ,stoga ga se legira sa srebrom ili bakrom u slučaju žutog ili crvenog te ružičastog i zelenkastog zlata ,kod bijelog zlata kao dodaci dolaze najčešće nikl ili paladij, dade se izvrsno kovati te se može izvući u najtanju žicu, izrazito otporno na koroziju, otpornost opada sa povećanjem količine drugih metala, slitine sa do 20% primjesa  vrlo su otporne na koroziju

Važnije slitine-žuto ,crveno ,ružičasto i bijelo zlato(u pravilu se stapa sa bakrom i srebrom ,kod bijelog zlata sa paladijem, srebrom, platinom, cinkom ili niklom- ove slitine mogu biti različitih finoća ,pod finoćom podrazumijevamo količinu zlata na 1000 dijelova slitine ,najčešće su slitine sa 333,585 i 750 dijelova zlata)

OPĆE NAPOMENE :Zbog mekoće materijala posebno treba biti oprezan kod mehaničkog čišćenja arheoloških predmeta. Kemijskim putem čistimo samo novije ili predmete sa dobro očuvanom metalnom jezgrom. Kako je zlato najčešće stopljeno  sa bakrom ili srebrom za  čišćenje možemo koristiti i otopine za čišćenje spomenutih metala. Pozlaćene predmete čistimo ovisno o osnovnom metalu.

1.1 ČIŠĆENJE AMONIJAČNOM VODOM

Vrućoj vodi dodamo par kapi amonijaka(25%).Nakratko uronimo predmete te ih iščetkamo četkicom za zube ili kratko ošišanim kistom. Umjesto amonijačne vode možemo koristiti i otopinu biljke sapunike(Saponaria Officinalis).Na kraju dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.2ČIŠĆENJE KISELOM OTOPINOM

1-25 dijelova sumporne kiseline

1-1o dijelova klorovodične kiseline

1-15 dijelova natrijevog hipoklorita

1 litra destilirane vode

Samo za neporozne, masivne predmete! Koncentracija ovisi o debljini korozionog sloja. Po završetku  dobro isprati, te neutralizirati eventualni ostatak kiseline, najbolje 5% otopinom natrijeva bikarbonata. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.3 SAPUN ZA  POLIRANJE ZLATA

25 dijelova običnog tvrdog sapuna za rublje

1 dio kositrenog pepela

2 dijela amonijevog karbonata

4 dijela krede

Umiješati sa što manje vode te pomoću četkice za zube čistiti predmete. Dobro isprati!

Receptura ne potječe iz restauratorske već iz obrtničke literature! Ne koristiti za rad na arheološkom materijalu!

1.4 OTOPINA ZA ČIŠĆENJE PLEMENITIH METALA

3oo gr natrijevog tiosulfata

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Dobro isprati! Receptura ne potječe iz restauratorske već iz obrtničke literature! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

1.5 IDENTIFIKACIJA ZLATA

1.5.1 IDENTIFIKACIJA KISELOM OTOPINOM KOSITAR KLORIDA

I. 37 gr natrijevog klorida otopiti u 1oo ml destilirane vode

II. 5 gr bezvodnog kositar klorida otopiti u 1o ml vode

III. otopini kositar klorida polako dodati 9 ml klorovodične kiseline

IV. na kraju otopini dodati još 6 ml vode i dobro izmiješati

Komadić filter papira natopimo slanom vodom ,te ga prihvatimo pincetom koju spojimo na minus pol 9 voltne baterije. Predmet koji ispitujemo spojimo na plus pol te ga nakratko dodirnemo natopljenim papirom koji držimo pincetom-cca 1o sekundi. Na papir nakon toga kapnemo kap otopine kositar klorida. Ako se pojavi crna boja radi se o zlatu. Odmah dobro isprati! Probu raditi na stražnjoj strani predmeta, ili na nekom neuočljivom mjestu!

2. ČIŠĆENJE PREDMETA OD SREBRA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Ag-od latinskog argentum

Talište- 960 C

Specifična težina –10,5 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-26

Boja- blještavo bijela

Važnije osobine-  izvrstan vodič električne struje ,po kovnosti tek malo zaostaje za zlatom, osjetljivo na prisutnost sumpornih spojeva u atmosferi ,kao i zlato u čistom stanju premeko za preradu, stoga se  legira sa bakrom, kod slitina za lemljenje kao dodaci dolaze i cink ,kadmij te kositar

Važnije slitine- srebro finoće 800,900 i 925(pod finoćom podrazumijevamo količinu srebra u 1000 dijelova slitine, ostatak u pravilu bakar),slitine za lemljenje

OPĆE NAPOMENE: Arheološke predmete u principu radije čistimo mehanički a kemijskim metodama pribjegavamo samo nakon dobrog promišljanja o potrebi i mogućim posljedicama istog. Kod novijih predmeta prvo koristimo najblaža sredstva a tek ako ista zakažu radimo kemijskim putem ili elektrolitski. Glavni problem kod arheoloških nalaza kloridna korozija, kod novijih sulfidna.

2.1 ČIŠĆENJE OTOPINOM NA BAZI TIOUREE

1oo gr tioure

15 ml klorovodične kiseline

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Dobro isprati! Povremeno vađenje i četkanje četkicom za zube ubrzava proces! Tiourea se sumnjiči za kancerogenost, stoga raditi u rukavicama, izbjegavati dodir sa otopinom ,ne udisati prah niti plin koji se razvija za vrijeme čišćenja! Spomenuti je plin(sumporovodik) ujedno i zapaljiv te zato ne raditi kod otvorenog plamena ili izvora iskrenja! Dobro isprati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.2 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

5o gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

anoda(+) od nehrđajućeg čelika, predmet spajamo na minus pol(katoda/-/),cca 6-12 V, max 2A/dm2

Predmet mora biti potpuno uronjen u otopinu. Proces ubrzava povremeno vađenje i četkanje. Umjesto natrijevog hidroksida možemo koristiti i natrijev ili kalijev karbonat te natrijev tetraborat. Na kraju dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.3 ČIŠĆENJE KREDNOM KAŠOM

Najfiniju taloženu kredu i vodu pomiješamo u gustu kašu. Možemo dodati i malo amonijaka ili nekog detergenta. Nanositi četkicom za zube ili tamponom vate. Pri čišćenju ne koristiti pritisak! Dobro isprati!

2.4 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

Vidi 3.6!Za jako korodirane predmete!

2.5 KUPKA NA BAZI AMONIJEVOG TIOSULFATA

15o gr amonijevog tiosulfata

1o gr neionskog detergenta

1 lit. destilirane vode

Predmete uroniti u otopinu. Veće predmete prelijevati. Uklanja i deblje slojeve klorida te sulfid! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.6 KUPKA NA BAZI NATRIJEVOG TIOSULFATA

3oo gr natrijevog tiosulfata

1 lit. destilirane vode

Otapa sulfid i oksid! Djeluje brzo ,stoga paziti! Dobro isprati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.7  ELEKTROKEMIJSKA REDUKCIJA

5-25%  otopina mravlje kiseline(ili octene ili limunske)

aluminijski ili cinčani opiljci

Koristi se za deblje korozione slojeve. Predmet stavimo u plastičnu ili staklenu posudu u kojoj se već nalaze opiljci ili gruba strugotina i otopina. Može se koristiti i lokalno- tampone vate natopimo otopinom i pospemo strugotinom te čistimo predmet. Na kraju dobro isprati, najbolje uz prethodnu neutralizaciju 2o % otopinom sode bikarbone! U principu ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.8 ALKALNO DITIONITSKA REDUKCIJA

4o gr natrijevog hidroksida

5o gr natrijevog ditionita(Na2s2O4)

1 litra destilirane vode

Otopimo hidroksid u vodi te odmah po njegovom potpunom otapanju tekućinu ulijemo u do ruba napunjenu posudu koja se može hermetički zatvoriti(ulaženje zraka pretvorilo bi ditionit u sulfat!) i u kojoj se već nalaze predmeti. Dodamo ditionit i zatvaramo posudu. Proces traje tjedan dana i za to vrijeme posudu svaki dan protresemo. Po vađenju predmete isperemo i očetkamo od srebrnog praha. Ovim postupkom obrađeni predmeti imaju poroznu površinu. Obavezno raditi u rukavicama! Ditionit čuvati na suhom jer na vlazi postaje samozapaljiv! Samo za arheološke predmete, no s obzirom da potpuno uklanja patinu korištenje se ne može preporučiti!!

2.9 PRAH ZA ČIŠĆENJE SREBRA

4 gr natrijevog nitrata

2,5 gr natrijevog klorida

2,5 gr kalijaluminij sulfata

2,5 gr amonijevog klorida

Sastojke smrviti u fini prah. Krpicom, četkicom za zube ili tamponom vate koji natopimo alkoholom trljati predmet. Temeljito isprati i odmah dobro osušiti!

2.10 OBNOVA POSREBRENJA

2.10.1 SREBRENJE UTRLJAVANJEM

1o gr srebrnog klorida

2o gr natrijevog klorida

2o gr kalijevog bitartrata

Sastojke izmiješati u gustu pastu. Pomoću komadića pluta ili kože utrljavati na dobro očišćen i odmašćen predmet. Kod izrazito reljefnih predmeta koristimo kratko ošišan kist. Po formiranju prevlake istrljati finom mjedenom četkom (debljina žice o,1o-o,15 mm)koju natopimo sapunicom(ili ciknutom pivom!?).Dobro isprati! Što brže osušiti i lakirati !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.1O.2 OTOPINA ZA SREBRENJE URONJAVANJEM

15 gr srebrnog nitrata

1o gr amonijevog klorida

3o gr natrijevog tiosulfata

1 litra destilirane vode

Otopimo nitrat u 5o ml vode te pošto se otopi dodamo ovoj otopini  otopinu amonijevog klorida u istoj količini vode. Tiosulfat otopimo u 9oo ml vode te pomiješamo sa prethodnom otopinom. Uronjavati dobro odmašćene i od oksida očišćene predmete. Otopini možemo dodati i 15o gr krede(taložene) te tako dobijemo smjesu za srebrenje utrljavanjem.Za bakar i slitine! Po formiranju prevlake dobro isprati, te što prije osušiti i lakirati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10.3 KUPKA ZA ELEKTROLITSKO POSREBRENJE/I

23    gr srebrnog difosfata

1oo gr kalijevog difosfata

24    gr amonijevog karbonata

1 lit. destilirane vode

Otopi srebro difosfat(pirofosfat) u o,2 lit vode, te odvojeno otopi kalij difosfat u o,6 lit vode. Pomiješaj otopine te dodaj otopinu karbonata u o,2 lit vode. Predmet vežemo na minus pol istosmjernog transformatora, na plus ploču od nehrđajućeg čelika. Napon 6V,temperatura otopine 18 C. Držati u otopini do formiranja prevlake. Isprati i istrljati finom mjedenom četkom, ponovo isprati ,dobro osušiti i  po potrebi lakirati. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.10.4 KUPKA  ZA ELEKTROLITSKO SREBRENJE/II

1o gr srebrnog klorida

2o gr kalijevog ferocijanida

2o gr kalijevog karbonata

4o gr natrijevog sulfita

1 litra destilirane vode

Otopi ferocijanid u vrijućoj vodi. po otapanju istog dodaj karbonat, dodaj srebro klorid i na kraju sulfit, kuhaj 30-12o min. Po hlađenju filtriraj .Anoda nehrđajući čelik ili čisto srebro. Po srebrenju istrljati finom mjedenom četkom natopljenom sapunicom. Dobro isprati! Nipošto ne miješati s kiselinama- može doći do razvijanja vrlo otrovnog plina(cijanovodik)!Raditi u rukavicama! Možemo raditi i lokalno- predmet spojimo na minus pol ispravljača, na plus pak spajamo komad nehrđajućeg čelika koji je omotan vatom koju natopimo otopinom. Tamponom prelazimo po mjestu koje želimo posrebriti a koje je prethodno dobro očišćeno i odmašćeno. Po formiranju prevlake dobro isperemo i zaštitimo lakom ili voskom! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11. OBNOVA POZLATE

2.11.1 POZLATA UTRLJAVANJEM

3        gr zlato klorida otopi u što manje vode(ili otopi 2 gr čistog zlata u 1o gr mješavine od 3 dijela klorovodične i jednog dijela dušične kiseline, dobivenu otopinu ugustiti zagrijavanjem u vodenoj kupki te istu razrijediti sa što manje vode).Dobivenom otopinom natopimo lanenu krpicu koju zatim po potpunom sušenju spalimo. Pepeo koji dobijemo služi nam kao prah za pozlaćivanje- pomoću pluta ili komadića kože koji natopimo slanom vodom utrljavamo isti na predmet. Na kraju predmet istrljamo finom mjedenom četkom natopljenom sapunicom. Dobro isperemo! Za bakar i slitine te srebro! Ako želimo pozlatu više crvenkaste boje gore spomenutoj otopini dodamo najviše 1 gr bakar klorida, a ako želimo više zelenkastu boju  onda najviše 1 gr srebro klorida(postupno uz probe)!Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11.2    ELEKTROLITSKA POZLATA/I

1 gr zlato klorida

75 gr natrij fosfata

2,5 gr natrij sulfita

1 litra destilirane vode

Otopi zlato klorid u o,1 lit. vode. Ovu otopinu pomiješaj sa otopinom fosfata u o,5 lit vode-na kraju dodati sulfit otopljen u o,4 lit. vode. Anoda nehrđajući čelik.4-8 V,2o C.Za srebro ,te bakar i njegove slitine! Po formiranju pozlate iščetkati finom mjedenom četkom koju natopimo sapunicom. Dobro isprati, osušiti i lakirati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

2.11.3    ELEKTROLITSKA POZLATA /II

2,65 gr zlato klorida

15 gr kalijevog ferocijanida

15 gr natrijevog karbonata

1 litra destilirane vode

Otopi ferocijanid u vrijućoj vodi ,po otapanju dodaj karbonat, na kraju zlato klorid. Kuhati 3o-15o min. Po hlađenju filtrirati. Anoda nehrđajući čelik. Postupak kao 2.10.4!

2.12      IDENTIFIKACIJA SREBRA

2.12.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU OTOPINE KALIJEVOG BIKROMATA

3gr kalijeva bikromata

3ml sumporne kiseline

12 ml destilirane vode

Probu raditi ili na stražnjoj strani predmeta ili na bazi. Otopinu kapnemo na dobro očišćeno i odmašćeno mjesto. Kap se u slučaju da se radi o srebru odmah oboji tamno crveno. Odmah dobro isprati! Kalij bikromat kancerogen je spoj-izbjegavati dodir sa otopinom ili prahom!

3. ČIŠĆENJE PREDMETA OD BAKRA I NJEGOVIH SLITINA

OSNOVI PODACI:

Kemijski simbol Cu-od latinskog cuprum

Talište- 1083 C

Specifična težina- 8,92 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-45

Boja- crvenkasta

Važnije osobine –  odličan vodič elektriciteta i topline, po kovnosti odmah iza zlata i srebra ,kod dužeg izlaganja vanjskim uvjetima prevlači se prvo tamnim a na kraju zelenim korozionim slojem tkz. patinom, ovaj sloj  razmjerno je stabilan i štiti ga od daljnjeg razvoja korozije

Važnije slitine- bronca(sa kositrom-npr 90 Cu/10 Sn),mjed(sa cinkom-npr 70 Cu/30 Zn),novo srebro(sa cinkom i niklom,npr.60 Cu/20Ni/20Zn)aluminijska bronca(95 Cu/5 Al)

OPĆE NAPOMENE: Na arheološkim predmetima  te velikim skulpturama radimo u principu mehaničkim putem. Čistimo do tkz. originalne površine (kuprit/tenorit) , nipošto do samog metala. Kemijske metode koristimo samo za uklanjanje klorida i stabilizaciju predmeta, te za rad na novijem materijalu. Namjerno kemijski obojene predmete ,te predmete sa patinom nastalom zbog kontinuiranog korištenja ili djelovanja atmosfere čistimo isključivo mehanički, kemijska sredstva izbjegavamo. Predmete od politirane mjedi(tkz. goldlack, javlja se na optičkim instrumentima, satovima itd.) također nikako ne čistimo kemijskim metodama.

3.1 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM CITRATOM

5o gr limunske kiseline

1 litra destilirane vode

Kiselinu otopimo u vodi te otopini dodajemo amonijak(25%) do postizanja pH 9 – vrijednost ustanovimo univerzalnim pH papirom. Predmete uronjavati u otopinu. Povišena temperatura ubrzava proces(najviše 8o C).Može se koristiti i za pozlaćene predmete! Kod rada na većim predmetima možemo koristiti  želiranu otopinu(istu pomiješamo sa celuloznim ljepilom za tapete ili škrobom). Dobro isprati! U principu ne koristiti za rad na arheološkom materijalu!

3.2 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM LIMUNSKOM KISELINOM

2oo gr limunske kiseline

4o gr tiouree(ili o,5% želatine-bolje jer je tiourea kancerogen spoj)

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete! Zagrijana otopina djeluje jače(7o C)!Stalno paziti na tok procesa – predmete držati u otopini cca 1o minuta. Na kraju iščetkati finom mjedenom četkom i dobro isprati ! Jedan postotna otopina limunske kiseline može se u kombinaciji sa naknadnom obradom 1% otopinom natrijevog seskvikarbonata koristiti za uklanjanje klorida na velikim predmetima.

3.3 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM FOSFORNOM KISELINOM

1oo-2oo ml fosforne kiseline

1o gr tiouree

1 litra destilirane vode

Manje predmete uronjavati ,veće prelijevati! Dobro isprati! Nije za rad na arheološkim predmetima! Obavezno raditi u rukavicama-tiourea je kancerogen spoj!

3.4 ČIŠĆENJE OKSALNOM KISELINOM

3oo gr oksalne kiseline

4oo gr praha drvenog ugljena

3oo gr etanola

2oo gr terpentina

1 litra destilirane vode

Za čišćenje većih predmeta! Obratiti pažnju na abrazivno djelovanje ugljenog praha! Dobro isprati! Bolje djeluje na bakar nego na njegove slitine! Obavezno raditi u rukavicama !Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.5 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM KARBONATOM I SUMPORNOM KISELINOM

Otopina A: amonijev karbonat 25o gr, voda 1 lit.

Otopina B: sumporna kiselina 2%,dodati o,5% želatine na 1 lit otopine

Za čišćenje većih objekata(arh.ukrasi, skulpture).Otopinom A čistimo predmet od prašine, prljavštine i mineralnih naslaga, nakon toga isperemo te otopinom B čistimo do metalne površine. Dobro isprati-najbolje uz neutralizaciju pomoću 5% otopine natrijevog bikarbonata! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.6 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

Otopina A:4o gr komplexona III(kod nas kompleksal)

1 litra destilirane vode

Otopina B: 77 gr amonijeva acetata

2oo ml vode

35o ml amonijaka 25%

dodati vode do 1ooo ml!

Otopini A dodamo toliko otopine B da dobijemo pH 10(kolorimetrijski).Odlična otopina za čišćenje bakra i njegovih slitina! Uklanja samo korozioni sloj- ne nagriza sam metal! Povišena temperatura pojačava djelovanje(8o C)!Može se koristiti i za pozlaćene predmete! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.7 ČIŠĆENJE NATRIJEVOM LUŽINOM

12o gr natrijevog hidroksida

1 lit vode

4o ml glicerola

2% betanaftola ili o.2% furfurola

Namijenjeno postepenom otapanju korozionih slojeva. Bakar(II) spojeve otapa brzo, bakar(I) sporo. Obavezno raditi u rukavicama! Dobro isprati! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.8 PASTA ZA ČIŠĆENJE

15 gr kalijnatrijeva tartarata

5 gr komplexona III

2 gr natrijeve lužine

5o ml destilirane vode

1o gr metilceluloze

Namijenjeno lokalnoj primjeni i predmetima nepodesnim za kupku. Dobro otapa korozione slojeve! Kod debljih korozionih slojeva postupak po potrebi ponoviti. Temeljito isprati! Prije posljednjeg ispiranja neutralizirati 5% otopinom limunske kiseline pa tek onda vodom! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.9 ČIŠĆENJE KALIJNATRIJEVIM TARTARATOM

15o gr kalijnatrijevog tartarata

5o gr natrijevog hidroksida

95o ml destilirane vode

1oo ccm vodikova peroksida

Otopiti sastojke, peroksid dodati na kraju. Temperatura otopine 8o C! Otapa bazične bakar karbonate. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces! Dobro isprati! Koristiti samo svježe pripremljenu otopinu! Možemo koristiti i otopinu od 25o gr kalijnatrij tartarata na litru vode(bez dodataka),posebno za pozlaćene predmete! Ne koristiti na arheološkom materijalu!

3.10  ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

Natrijeva lužina 2-5%

Anoda nehrđajući čelik

Dodati najviše 2% nekog tekućeg detergenta. Predmet spajamo kao katodu(-).Cca 1A/dm2.Oko 12 V. Raditi u rukavicama! Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Možemo koristiti i blaže elektrolite- otopinu sode ili boraksa te natrijev fosfat .Nije za rad na meko lemljenim predmetima. Ne koristiti na arheološkom materijalu!

Dobro isprati!

3.11  TERPENTIN

Služi za obradu predmeta koji su bili u dodiru sa kožom. Pri dodiru kože i bakra i njegovih slitina nastaju u određenim uvjetima bakreni ,cinkovi i kositreni sapuni- terpentin iste otapa.

3.12  CALGON(natrij heksametafosfat)

5-15% otopina u vodi

Uklanja naslage kalcijeva i magnezijeva karbonata na arheološkim predmetima. Djeluje i na bakar okside(CuO,Cu2O).Zagrijavanje ubrzava proces(8oC)!

3.13  UKLANJANJE KLORIDA I STABILIZACIJA

3.13.1    UKLANJANJE KLORIDA NATRIJEVIM SESKVIKARBONATOM

1o-25 gr natrijeva karbonata

1o-25 gr natrijeva bikarbonata

1 litra destilirane vode

Predmete močiti u otopini. Proces traje do nekoliko tjedana, ako otopinu mijenjamo svaki dan. Postupak uklanja kloride te stabilizira patinu(pri dodiru  otopine i bakra nastaje bazični bakar karbonat/malahit/,ovaj prekriva metal te zapunjava pore u patini).Proces prekidamo u trenutku kada srebro nitratnom probom više ne možemo ustanoviti prisustnost klorida. Nakon toga možemo predmet stabilizirati benzotriazolom. Danas se ovaj postupak radije izvodi tako da predmete prvo tretiramo 1% otopinom limunske kiseline a tek nakon toga koristimo otopinu natrijeva seskvikarbonata(1%).

SREBRONITRATNA PROBA NA KLORIDE

Uzimamo 2 epruvete, prvu punimo vodom iz kupke u kojoj ispiremo predmet a drugu čistom destiliranom vodom. U svaku kapnemo po 3-5 kapi ( u svaku jednako!)dušične kiseline i 3 kapi otopine srebrnog nitrata(1%).Ako se u prvoj epruveti pojavi bijeli ,zgrušani sloj srebrnog klorida postupak nastavljamo sve do negativne probe. Puno je pouzdanije raditi sa elektronskim mjeračem vodljivosti!

3.13.2    UKLANJANJE KLORIDA ALKALNO –DITIONITSKOM REDUKCIJOM

Vidi 2.8!Potpuno uklanja patinu pa se ne može preporučiti.

3.13.3    EKSTRAKCIJA KLORIDA POMOĆU AMONIJAČNIH PARA(Thouvenin-ov postupak)

1o %  amonijak

benzotriazol 3 % otopina u etanolu

U hermetički zatvorenu posudu (eksikator) stavimo do 1/1o njene zapremine amonijaka. Predmet s patinom koja u sebi sadrži kloride objesimo iznad amonijaka. Nakon kraćeg izlaganja amonijačnim parama na predmetu se pojave plave kapljice bogate kloridima- u slučaju da je sadržaj klorida slabiji predmet se samo ovlaži. Predmet isperemo, osušimo i ponovo izložimo isparenjima- postupak ponavljamo sve dok predmet za izlaganja ne ostane suh. Nakon toga potopimo predmet u otopinu benzotriazola(najbolje u vakumu) te ga zatim osušimo. Suvišni nevezani benzotriazol uklonimo pomoću acetona. Lakiramo ili voštimo. Postupak se više ne primjenjuje(patina jako potamni ,izaziva pucanje mjedi).

3.13.4    STABILIZIRANJE OTOPINOM BENZOTRIAZOLA(BTA)

Otopina BTA 3% u etanolu

Odmašćene predmete potopimo u BTA otopinu, najbolje u vakumu, sve dok ne prestanu izlaziti mjehurići. Suvišni ,nevezani BTA uklonimo vatom natopljenom acetonom. Raditi u rukavicama! Izbjegavati dodir sa otopinom ili prahom! Ne udisati isparenja niti prah!

3.14 OBNOVA OŠTEĆENIH PREVLAKA

3.14.1 OBNOVA POZLATE

Vidi 2.11.1,2.11.2,2.11.3!

3.14.2    OBNOVA POSREBRENJA

Vidi 2.10.1,2.10.2,2.10.3,2.10.4!

3.14.3    NIKLANJE UTRLJAVANJEM

6o gr nikl klorida

3o gr kositar klorida

1o gr željezo klorida

1 lit destilirane vode

Otopinu zakiseliti sa malo sumporne kiseline. Tkaninu ili spužvu ili tampon vate natopimo otopinom i zahvatimo malo cink praha (ili finih strugotina).Utrljavati na dobro očišćen predmet. Po stvaranju prevlake isprati, osušiti i lakirati. Ako želimo postupak primijeniti na željezo isto moramo prvo pobakriti!

3.14.4    POKOSITRENJE UTRLJAVANJEM

5o gr kositar klorida

1o gr vinske kiseline

1 lit vode

Tkaninu, spužvu ili tampon natopimo otopinom te njome zahvatimo malo cink praha ili finih strugotina. Utrljavati na predmet do pojave prevlake, po potrebi ponoviti. Dobro isprati! Lakirati ili voštiti!

3.14.5    ELEKTROLITSKO NIKLANJE

68 gr nikl sulfata

35 gr natrijevog citrata

1 gr borne kiseline

1 lit destilirane vode

Anoda nikl   o,3-o,6 A/dm2,3 V,   pH 5,8.Predmet = katoda(-).

3.14.6    ELEKTROLITSKO KOSITRENJE

17 gr kositar klorida

35 gr natrijevog fosfata

1 lit destilirane vode

Anoda nehrđajući čelik ili kositar. Predmet = katoda(-).

3.15       IDENTIFIKACIJA BAKRA

3.15.2    IDENTIFIKACIJA AMONIJAKOM

Na stražnju stranu predmeta(ili bazu) kapnemo razrijeđenu dušičnu kiselinu(1:1).Nakon 2,3 minute djelovanja kiseline kap upijemo komadićem filter papira koji zatim uronimo u razrijeđeni amonijak(1/1). Ako se javi plava boja radi se o bakru ili nekoj njegovoj slitini! Odmah dobro isprati!

4. ČIŠĆENJE PREDMETA OD ŽELJEZA I ČELIKA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Fe- od latinskog ferrum

Talište-1536 C

Specifična težina-7,86 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-  45-55

Boja- srebrno sivkasta

Važnije osobine –  u prirodi izrazito rašireno no neotporno na koroziju ,stoga se  mora stapati sa drugim  metalima te ugljikom i silicijem ,osim legiranjem i galvanskim ili termičkim prevlakama štitimo ga i pomoću posebnih  antikorozivnih premaza

Važnije slitine-lijevano željezo(2-5% C),željezo za kovanje(0,35% C),nehrđajući čelik(npr 18 Cr/8Ni) te brojne druge vrste čelika(sa bakrom, manganom, titanijem, silicijem, vanadijem, volframom, kromom i niklom)

OPĆE NAPOMENE: Što se tiče arheoloških predmeta vrijedi isto što je rečeno za bakar(no  uvjetno rečeno originalna površina se znatno teže uočava ,pošto se radi o tankom sloju između vanjskog i unutarnjeg korozionog sloja, u spomenutom sloju očuvan je izvorni oblik predmeta) preferiramo mehaničko čišćenje, dok kemijske i druge metode koristimo samo za uklanjanje klorida i stabilizaciju. Kod čišćenja potpuno prokorodiranih predmeta obavezno koristimo rendgenske snimke istih. Brunirane ili plavljene predmete čistimo isključivo mehanički ili uljnim sredstvima za skidanje hrđe(WD 4o,Balistol,Ivazok,petrolej).Obojene predmete čistimo pomoću otapala(white spirit, aceton, alkohol, amonijak itd.).Glavni problem na arheološkim predmetima je uklanjanje klorida.

4.1 ČIŠĆENJE FOSFORNOM KISELINOM

1o-2o% fosforna kiselina

1 % tutkala ili želatine

Manje predmete uronjavati veće prelijevati. Povišena temperatura ubrzava proces! Povremeno četkanje također! Dobro isprati! Samo za novije predmete, nije za rad na arheloškom materijalu.

4.2 ČIŠĆENJE AMONIJEVIM CITRATOM

5o gr limunske kiseline

1 litra destilirane vode

Otopini dodavati amonijak(25%) do postizanja pH3,5.Vrijednost ustanoviti univerzalnim pH papirom. Povišena temperatura ,te povremeno vađenje i četkanje ubrzavaju proces! Dobro isprati! Uz odgovarajući oprez može se koristiti i za predmete sa umetcima ili prevlakom od drugih metala! Postoji i složenija varijanta ovog procesa. Samo za novije predmete!

4.3 ČIŠĆENJE TIOGLIKOLNOM KISELINOM

3-3o% tioglikolna kiselina

Pomoću amonijaka(25%) podesiti pH na 7.

Djelotvorno neutralno sredstvo za čišćenje. Djelovanjem se oboji ljubičasto. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava tok procesa. Dobro isprati. Samo za novije predmete.

4.4 ČIŠĆENJE OTOPINOM KOMPLEXONA III

3o gr koplexona III(kod nas kompleksal III)

1 litra destilirane vode

pH 5,5   / temperatura otopine 8o C

pH korigiramo limunskom kiselinom ili natrijevom lužinom. Možemo čistiti i predmete sa umetcima od drugih metala. Dobro isprati! Samo za novije predmete!

4.5 ČIŠĆENJE MJEŠAVINOM ORGANSKIH KISELINA I NATRIJEVOG GLUKONATA

47,5 gr natrijevog glukonata

47,5 gr limunske kiseline

5gr vinske kiseline

1 lit vode

Temperatura otopine do 80 C. Posebno dobro za pokositrene, poniklane, pocinčane ili kromirane predmete te nehrđajući čelik. Na kraju dobro isprati! (prema USP 4264418)

4.6 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

2o-5o gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

anoda(+) od  nehrđajućeg čelika

napon do 24 V, jakost o,5 A/dm2

Otopini dodamo i do 3o ml nekog detergenta za pospješenje stvaranja pjene kako bi se spriječilo raspršivanje sitnih kapljica lužine. Predmet ne smije  biti u otopinu ako nije uključena struja. Povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Nije za predmete koji u sebi sadrže opruge i slične elastične dijelove. Ne koristiti za meko lemljene predmete. Samo za novije predmete! Dobro isprati!

4.7 NEKOLIKO POSTUPAKA ZA UKLANJANJE KLORIDA

4.7.1 KATODNO ODSOLJAVANJE

Čista destilirana, dejonizirana voda za elektrolit,2-4 V napona.o,25 A/dm2.Anoda od nehrđajućeg čelika.

Predmet spajamo kao katodu(-).Trajanje 6-48 sati, nakon čega vodu zamijenimo čistom, uz prethodno mjerenje vodljivosti (pomoću uređaja za mjerenje vodljivosti).Proces traje do smanjenja količine klorida na najmanju moguću mjeru- znači do nekoliko mjeseci.

4.7.2 ODSOLJAVANJE ALKALNOM OTOPINOM NATRIJEVA SULFITA

63 gr natrijeva sulfita(Na2SO3)

2o gr natrijeva hidroksida

1 litra deionizirane destilirane vode

U otopinu NaOH stavljamo predmete koje ćemo odsoljavati, posuda u kojoj  radimo mora biti od nehrđajućeg čelika te se mora moći hermetički zatvoriti. Dodajemo sulfit u obavezno do ruba napunjenu posudu, te istu zatvaramo. Nakon 7 dana posudu otvaramo ,mjerimo vodljivost otopine i količinu klorida, te po potrebi nastavljamo postupak sa novom otopinom. Proces nastavljamo sve dok količinu klorida ne svedemo na najmanju moguću mjeru- za to obično treba barem nekoliko tjedana. Postupku ne izlažemo predmete koji su pokositreni ili imaju umetke od bakra i njegovih slitina ili srebra. Po završetku procesa predmet moramo dobro isprati kako bismo uklonili ostatke otopine. I u ovoj fazi koristimo se mjeračem vodljivosti. Na samom kraju predmete isperemo 3% otopinom barijeva sulfata ,te opet vodom(destiliranom ,dejoniziranom!).Proces je dugotrajan i zahtjevan ali i izrazito efikasan. Opisana je laboratorijska, probna varijanta procesa, danas se za provođenje istog mogu nabaviti gotovi uređaji(slovenska tvrtka  Kambič).

4.7.3 ODSOLJAVANJE PAROM I VRUĆOM VODOM

Najjednostavniji, tehnički najmanje zahtjevan postupak. Manje predmete izlažemo pari u ekspres loncu oko 3 sata. Nakon toga ih još 3 sata držimo u vrijućoj vodi, te ih onda sušimo nad vrijućom vodom. Količinu izvučenih klorida kontroliramo mjeračem vodljivosti (ili srebro nitratnom probom).Postupak traje do svođenja istih na najmanju mjeru. Na kraju osušimo predmete infracrvenom svjetiljkom ,te ih stabiliziramo i zaštitimo. Koristimo isključivo deioniziranu destiliranu vodu.

4.8 STABILIZIRANJE ŽELJEZNIH PREDMETA

4.8.1. STABILIZIRANJE POMOĆU FOSFATA

2-3,5 gr primarnog cink fosfata

o,5-18 gr primarnog kalcijevog fosfata

1 litra destilirane vode

Pripremljenoj otopini  dodamo 4 gr natrijevog nitrita, radi poticanja reakcije. Trajanje uronjavanja 1o-2o minuta. Veće predmete polijevati ili prskati. Otopinu možemo i zagrijati na najviše 95 C. Na kraju osušiti, te obavezno voštiti ili lakirati. Ne pruža trajnu zaštitu- postupak treba periodički ponavljati a stanje predmeta sustavno kontrolirati. Samo za novije predmete!

4.8.2 STABILIZIRANJE TANINOM

2oo gr taninske kiseline

15o ml alkohola

1 litra destilirane vode

Korodirane ili očišćene predmete uronimo u otopinu. Veće predmete premazivati. Predmete 72 sata držati na 3o C- u tom razdoblju trebao bi se formirati sloj željezo(III)tanata. Suvišak očetkamo sa predmeta te isti obavezno lakiramo ili voštimo. Može se koristiti i znatno manje koncentracije otopine-minimalno 1o grama tanina. Koristi  se i na novijim i na arheološkim predmetima (efikasnost upitna)! Ne pruža trajnu zaštitu, sustavno kontrolirati stanje predmeta!

4.8.3 STABILIZIRANJE MJEŠAVINOM TANINA I FOSFORNE KISELINE

Prethodnoj otopini  dodamo 15-19 ml fosforne kiseline. I za korodirane i za čiste predmete .U principu samo za novije predmete!

4.9 IDENTIFIKACIJA ŽELJEZA

4.9.1 IDENTIFIKACIJA MAGNETOM

Nedostatak iste je taj što su neke vrste čelika nemagnetične.

4.9.2 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM BAKRENOG SULFATA

Na predmet kapnemo kap 1o% otopine bakar sulfata. Ako nastane bakrena mrlja radi se o željezu.

4.9.3 IDENTIFIKACIJA KALIJEVIM FEROCIJANIDOM

Na predmet kapnemo kap 1o% dušične kiseline. Pustimo da neko vrijeme djeluje te kap upijemo  komadićem filter papira te isti uronimo u 1o% otopinu kalijevog ferocijanida. Ako se javi plava boja radi se o željezu.

5. ČIŠĆENJE PREDMETA OD KOSITRA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Sn-od latinskog stannum

Talište-232 C

Specifična težina- 7,28 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-3,9

Važnije osobine-  razmjerno mek metal, u normalnim uvjetima dosta otporan na koroziju ,dobro se lijeva ,jedan od 2 metala(drugi je kadmij) pri savijanju kojih se čije zvuk(plač kositra, njem.zinnschrei ,engl.cry of tin)

Boja- srebrno bijela

Važnije slitine- meki lem(sa olovom),britanija metal(70-90 Sn,10-25 Sb,2-10 Cu)

OPĆE NAPOMENE: Arheološki materijal čistimo  radije mehanički dok su kemijske i elektrokemijske metode namijenjene prije svega novijim predmetima.Za održavanje sjaja i čišćenje tanjih korozionih slojeva može se koristiti biljka preslica(Equisetum Arvense-predmete trljamo sa svježom biljkom).

5.1 ČIŠĆENJE SOLNOM KISELINOM

5 % klorovodična kiselina

o,5% heksametilentetramin

Za uklanjanje tanjih korozionih slojeva. Manje predmete uroniti ,veće prelijevati. Po završetku dobro isprati, najbolje uz prethodnu neutralizaciju kiseline pomoću 5% otopine sode bikarbone! U principu samo za novije predmete!

5.2 ČIŠĆENJE ELEKTROLIZOM

2o-5o gr natrijevog karbonata

1 litra destilirane vode

anoda(+) od nehrđajućeg čelika, napon do 24 V,  o,5A/dm2

Predmet spojiti na minus pol i uroniti u otopinu u koju je već uronjena čelična anoda. Možemo dodati i malo tekućeg detergenta kako bismo pospješili stvaranje pjene. Nakon 5-1o minuta izvaditi iz otopine, iščetkati krednom kašom te dobro isprati !Samo za novije predmete!

5.3 ZAŠTITA

5.3.1 ANODIČKA PASIVIZACIJA

5 gr natrijevog hidroksida

1 litra destilirane vode

Predmet spajamo na plus pol(anoda),ploču od nehrđajućeg čelika na minus pol(katoda) ispravljača. Napon 6 V,1-2 A/dm2.Predmet uroniti u otopinu u koju je već uronjena katoda! Trajanje 2-3 sekunde. Dobro isprati! Samo za novije predmete!

5.4 IDENTIFIKACIJA KOSITRA

5.4.1 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM NATRIJEVA SULFIDA

koncentrirana klorovodična kiselina

1o grama natrijeva sulfida u 1oo ml vode

Kapnuti kiselinu na predmet(stražnja strana, ili baza),pustiti da kratko djeluje, te upiti komadićem filter papira. Na dobivenu  mrlju kapnuti kap otopine sulfida- ako se pojavi žuto smeđa boja radi se o kositru. Odmah dobro isprati!

6. ČIŠĆENJE PREDMETA OD CINKA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Zn-od latinskog zincum

Talište-419 C

Specifična težina –7,13 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu-  40-45

Boja –plavkasto bijela

Važnije osobine-  razmjerno lomljiv i neotporan na koroziju ,odlično se lijeva

Važnije slitine- zamak(za ljev,4%Al,1%Cu), bidri(indijska slitina 32-93%Zn,kao dodaci Cu, Pb, Sn)

OPĆE NAPOMENE: Obzirom na izrazitu osjetljivost na koroziju pri primjeni kemijskih metoda kod korištenja istih neophodan je oprez .Temeljito ispiranje i neutralizacija korištenih otopina također su u slučaju cinka neophodni. Osim navedenih otopina možemo koristiti i otopinu amonijevog tartarata(5-3o%) ,te sredstva za skidanje stare boje na bazi metilen klorida i dimetil formamida.

6.1 ČIŠĆENJE SUMPORNOM KISELINOM

sumporna kiselina 5%

Predmete uroniti u otopinu, stalno nadzirati proces, po završetku dobro isprati ,najbolje uz prethodnu neutralizaciju 5% otopinom natrijeva bikarbonata!

6.2 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

5% otopina Komplexona III,pH7

Uroniti predmete, stalno nadzirati proces, dobro isprati!

6.3    ELEKROLITIČKO ČIŠĆENJE

5% otopina natrijeva karbonata ili trinatrij fosfata, anoda nehrđajući čelik. Predmet spojimo na minus pol ispravljača. Stalno nadzirati tok procesa, povremeno vađenje i četkanje ubrzava proces. Dobro isprati! U principu nije za predmete sa prevlakom od nekog drugog metala!

6.4    OBNOVA OŠTEĆENIH PREVLAKA

6.4.1        BAKRENJE CINKA URONJAVANJEM

3o gr bakar sulfata

5o gr vinske kiseline

5o ccm amonijaka 25%

1 litra vode

Potpuno čiste i odmašćene predmete uroniti u otopinu. Veće predmete polijevati. Odmah po formiranju prevlake izvaditi i isprati, te obavezno voštiti ili lakirati! Kod predmeta koji predugo ostanu u otopini  dolazi do ljuštenja prevlake!

6.4.2        MJEDENA PREVLAKA NA CINKU

1o dijelova zasićene otopine amonijeva klorida

1 dio bakar karbonata

Smjesu utrljavati na čist i dobro odmašćen predmet. Po formiranju prevlake isprati i lakirati ili voštiti!

6.4.3 NIKLANJE CINKA URONJAVANJEM

6o gr nikl sulfata

3o gr natrij klorida

1o gr natrij karbonata

1 litra vode

Uronjavati čiste i odmaštene predmete u zagrijanu otopinu. Ako ide prebrzo razrijediti.

6.5    ZAŠTITA

6.5.1        ZAŠTITA KOROZIONIM INHIBITOROM

3% otopina benzotriazola u  alkoholu

Predmet premazati otopinom. Nevezani suvišni BTA nakon sušenja ukloniti acetonom. Lakirati ili zavariti u polietilenske  vrećice. Izbjegavati dodir s otopinom ili prahom, ne udisati isparenja niti prah!

6.5.2        KROMATIRANJE CINKA

1o gr kromne kiseline

o,5 gr sumporne kiseline

1 litra destilirane vode

Predmete uroniti u otopinu. Po stvaranju žutog sloja isprati! Kromna kiselina kancerogen je spoj-stoga oprez! Služi isključivo kao podloga za zaštitu bojom!

6.6    IDENTIFIKACIJA CINKA

6.6.1 IDENTIFIKACIJA MJEŠAVINOM SOLI I BAKAR SULFATA

3O gr bakar sulfata

15 gr natrijevog klorida

1 dl vode

Kap otopine kapnuti na dobro očišćen i odmašćen dio predmeta(stražnju stranu ili bazu).Ako se javi crna boja radi se o cinku. Odmah dobro isprati.

6.6.2 IDENTIFIKACIJA OTOPINOM NATRIJEVA SULFIDA

mješavina čiste klorovodične kiseline i vode 1:1

1o gr natrijeva sulfida otopljenog u 1oo ml vode

Kiselinu kapnuti na predmet(stražnja strana, ili baza)- pustiti da kratko djeluje, te zatim upiti komadićem filter papira. Kap sulfida kapnemo na mrlju. Ukoliko nastane bijela boja radi se o cinku. Odmah dobro isprati!

7.ČIŠĆENJE PREDMETA OD OLOVA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Pb-od latinskog plumbum

Talište- 327 C

Specifična težina-11,34 g/cm3

Tvrdoća po Brinellu- 4

Boja-plavkasto bijela(na svježe zarezanom mjestu)

Važnije osobine- vrlo mek metal, potpuno neelastičan ,spojevi su mu otrovni

Važnije slitine-meki lem(sa kositrom),štamparska slitina(sa antimonom)

OPĆE NAPOMENE: Zbog izrazite mekoće olova mehaničko čišćenje koristimo samo kod debljih korozionih  slojeva na arheološkom materijalu. Kemijsko čišćenje kod olova predstavlja standardni postupak a isto možemo reći i za elektrolitičko .Kao i kod cinka neutralizacija ostataka korištene otopine, te temeljito ispiranje neophodni su. Olovne predmete nikako ne čuvati u kutijama od običnog kartona ili drveta ,iverice,šperploče te polivinil klorida!

7.1 ČIŠĆENJE SOLNOM KISELINOM I AMONIJEVIM ACETATOM

Otopina A: klorovodična kiselina 5%

Otopina B: 1o % otopina amonijevog acetata, uz dodatak o,2% agar agara

Pomoću otopine A skidamo sve naslage osim oksida, postupak traje sve dok se razvijaju mjehurići plina. Potom isprati vrućom destiliranom vodom(vodu prokuhati neposredno prije upotrebe ,kako bi istisnuli eventualno prisutan ugljični dioksid).Ako je na predmetu zaostao sloj oksida isti uklonimo otopinom B. Isprati hladnom destiliranom vodom. Otopina B može se koristiti i samostalno!

7.2 ČIŠĆENJE KOMPLEXONOM III

4o gr komplexona III(kod nas kompleksal III,EDTA)

1 litra destilirane vode

pH otopine 5,5(korigirati sa NaOH i limunskom kiselinom)

Ovo sredstvo posebno dobro uklanja bazični olovni karbonat. Zagrijavanje na 8oC ubrzava proces. Isprati prokuhanom destiliranom vodom!

7.3 SREDSTVO ZA SKIDANJE STARE BOJE NA BAZI VAPNA

2oo gr gašenog vapna

1oo gr natrijevog karbonata

5o gr natrijevog hidroksida

Vode dodati da dobijemo gustu tekućinu. Dobro isprati! Obavezno neutralizirati 5% klorovodičnom kiselinom te opet isprati! Uklanja karbonate, sulfate i okside!

7.4 ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

5o gr NaOH ili Na2CO3

1 litra vode

Anoda(+) od nehrđajućeg čelika,2-5 A/dm2,12 V

Samo za predmete sa dobro očuvanom jezgrom. Po završetku možemo na kratko obrnuti polove- na predmetu će doći do stvaranja tankog sivog sloja olovnog dioksida ,koji ima zaštitna svojstva. Predmete sa debelim slojem karbonata možemo podvrgnuti «učvrščujućoj redukciji»-proces je jednak prethodnom ,s time da koristimo elektrolit na bazi NaOH ili 1o%H2SO4.Ovim postupkom korozione produkte  ponovo prevodimo u metalni oblik. Predmet mora biti spojen olovnom žicom! Za razliku od čišćenja koristimo minimalnu jakost struje(max.25o mA/dm2).Proces traje sve dok na predmetu nastaju mjehurići vodika- ako do stvaranja istih dođe na metalnoj jezgri doći će do ireverzibilnog oštećenja izvornog izgleda predmeta!

7.5 ZAŠTITA

7.5.1 ZAŠTITA ANODIČKOM PASIVIZACIJOM

14,2 gr natrijeva sulfata

1 litra destilirane vode

katoda nehrđajući čelik, trajanje oko 6o min.

Predmet spojimo na plus pol(anoda).Samo za čiste i temeljito odmašćene površine .Umjesto predloženog možemo koristiti i elektrolit od 9,8 gr H2SO4 i 1 litre vode! Obavezno lakirati ili voštiti!

7.6    IDENTIFIKACIJA OLOVA

7.6.1        IDENTIFIKACIJA  POMOĆU OTOPINE KALIJEVOG JODIDA

Na metal koji ispitujemo kapnemo 2 kapi čiste klorovodične kiseline. Nakon što kiselina kraće vrijeme djeluje ispitivano mjesto pokrijemo komadićem filter papira te kapnemo par kapi 1o% otopine kalijevog jodida. Ako nastane žuta mrlja radi se o olovu! Odmah dobro isprati!

8.ČIŠĆENJE PREDMETA OD ALUMINIJA

OSNOVNI PODACI:

Kemijski simbol Al

Talište-660 C

Specifična težina- 2,70

Tvrdoća po Brinellu-  15-19

Boja – srebrno bijela

Važnije osobine- izrazito lagan i razmjerno mek ,na zraku se prevlači tankim oksidnim slojem koji ga štiti od daljnjih korozionih procesa, spomenuti sloj se može  stvoriti i  kemijskim ili elektrokemijskim putem-tako dobiven sloj znatno je deblji i otporniji a može ga se i obojiti, dobro se lijeva, dobar vodič elektriciteta i topline

Važnije slitine-duraluminij(Al+3-5% Cu,1% Mg),silumin(do14% Si),magnalij(10-15 %Mg)

OPĆE NAPOMENE: Mehaničko čišćenje u principu radije izbjegavamo. Kod kemijskog načina rada otopinama obavezno dodajemo inhibitore korozije , te temeljito ispiremo predmete.

8.1 ČIŠĆENJE OTOPINOM SAPUNIKE

Željenu količinu sapunike prelijemo vrelom vodom. Nakon 1o min. stajanja možemo otopinu koristiti. Svježe priređena otopina potpuno je neutralna( pH 7 )!Ne dodavati nikakva abrazivna sredstva! Nakon  par dana stajanja otopina postaje blago kisela( pH 5,5 ).Čistiti pomoću tampona vate ili četkice za zube. Ne pritiskati! Jedina metoda pogodna i za anodički ili kemijski oksidirane predmete! Teoretski bismo mogli koristiti i neko drugo blago kiselo ili alkalno sredstvo za pranje( pH 5-8 ).

8.2 ČIŠĆENJE  INHIBIRANOM ALKALNOM OTOPINOM

1o-4o gr (25) natrijevog karbonata

5-1o gr(25) vodenog stakla

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete. Dobro isprati! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani, niti fosfatirani! Može se koristiti i za čišćenje cinka ili kositra!

8.3 ČIŠĆENJE INHIBIRANOM KISELOM OTOPINOM

5o ml dušične kiseline

1o gr kalijevog bikromata

1 litra destilirane vode

Uronjavati predmete na najviše 3o minuta, potom dobro isprati. Ova otopina uklanja Al2O3 i Al(OH)3!Ne potječe iz restauratorske literature! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani, niti fosfatirani! Kalijev bikromat  kancerogen je spoj pa se korištenje otopine ne može preporučiti!

8.4 ELEKTROLITIČKO ČIŠĆENJE

1oo gr natrijevog karbonata

8 gr vodenog stakla

1 litra destilirane vode

Predmet spojimo na minus pol ispravljača(katoda/-/).Anoda (+) nehrđajući čelik. Trajanje 3-5 minuta. Temperatura otopine 7o-8o C. Ne potječe iz restauratorske literature! Dobro isprati! Samo za predmete koji nisu anodički ili kemijski oksidirani niti fosfatirani!

8.5 IDENTIFIKACIJA ALUMINIJA

8.5.1 IDENTIFIKACIJA POMOĆU NATRIJEVE LUŽINE

2o gr natrijevog hidroksida

1oo gr destilirane vode

Kapnuti na stražnju stranu ili bazu predmeta par kapi otopine ,te pustiti da djeluje 5-1o minuta. Ako izostane bilo kakva reakcija radi se o magneziju, ukoliko se pak razvijaju mjehurići vodika radi se o aluminiju ili nekoj njegovoj slitini. Odmah dobro isprati! Ukoliko ostane tamna mrlja vjerojatno se radi o nekoj od aluminijevih slitina.

DODATAK  I   : PRIPREMA ZAŠTITNIH PREVLAKA

LAK PARALOID B72

2o-75 gr  Paraloida B 72

1 litra toluola

Akrilnu smolu otopimo u toluolu, po otapanju koristimo. Nanosimo kistom ili prskanjem, manje predmete možemo uroniti u lak. Ako želimo možemo dodati i inhibitor korozije benzotriazol, recimo 5 gr na litru toluola. U tom slučaju prvo otopimo BTA u toluolu, nakon toga dodamo smolu. Po nekim izvorima BTA nakon 2 godine potpuno ishlapi iz laka. Umjesto Paraloida B 72 možemo koristiti i B 67(topiv u white spiritu),te B 44.

VOŠTANA PASTA

7gr parafina

2 gr pčelijeg voska

1 gr montan voska(pročišćenog)

2 gr silikonskog ulja

75 gr toluola

5gr benzotriazola

U loncu sa dvostrukim dnom otopimo sve sastojke osim benzotriazola i toluola. BTA otopimo u toluolu i dodamo na kraju. Pastu možemo izraditi i samo od mikrokristalnog voska, toluola i BTA. Nanositi krpom, obavezno koristiti zaštitne rukavice!

DODATAK  II: KUPKE ZA GALVANOPLASTIKU

BAKAR:

150-250(200) gr  bakar sulfata

45-110(30) gr sumporne kiseline

1 lit destilirane vode

anoda= elektrolitski bakar

ZLATO

200 gr kalijevog ferocijanida

50 gr natrijevog karbonata

50 gr zlato klorida

1 lit destilirane vode

anoda= platinirani titanij ili nehrđajući čelik ili zlato, temp. 70 C

SREBRO

200 gr kalijevog ferocijanida

20 gr kalijevog karbonata

40 gr srebro klorida

1 lit destilirane vode

anoda= platinirani titanij ili nehrđajući čelik ili srebro, temp. 60-80 C

ŽELJEZO

240 gr željezo klorida

180 gr kalijevog klorida

1 lit destilirane vode

anoda= željezo, temp. 25 C,2-5 A/dm2, pH 5-5,5

DODATAK  III

METALI KOJI RJEĐE SREĆEMO U MUZEJSKIM ILI PRIVATNIM ZBIRKAMA

Antimon- u skladu sa literaturom može se naići na arheološke predmete od čistog antimona, dolazi u nekim slitinama(štamparsko olovo ,britanija metal)

Krom-koristi se za elektrolitsko prevlačenje  drugih metala-kromiranje ,vrlo otporan na koroziju, dolazi  i u  nekim slitinama(nehrđajući čelici)

Nikl- isto kao i krom ,no manje otporan na koroziju ,koristi se za elektrolitsko prevlačenje drugih metala-niklanje, te u nekim slitinama(nehrđajući čelici ,novo srebro ,neke vrste bijelog zlata)

Magnezij- vrlo lak metal(33% lakši od aluminija),koristi se većinom u obliku slitina, glavna primjena automobilska industrija(dijelovi motora),nekada dosta korišten i u avio industriji

Paladij- plemeniti metal iz grupe platinskih metala, koristi se u proizvodnji  bijelog zlata, rijetko za nakit

Platina- plemeniti metal, vrlo otporan na koroziju, koristi se u izradi skupocjenog nakita

Rodij- plemeniti metal iz grupe platinskih metala, vrlo otporan na koroziju ,koristi se za elektrolitsko prevlačenje srebra i bijelog zlata-rodiniranje

Titanij- laki metal, po osobinama sličan nehrđajućem čeliku, može ga se obojiti termičkim ili elektrolitskim putem, koristi se u izradi suvremenog nakita

Živa- jedini metal koji  je tekuć na sobnoj temperaturi ,korištena za tkz amalgamsku pozlatu i posrebrenje ,do 1840. jedinu šire korištena metodu pozlate i posrebrenja ,koristila se i za izradu zrcala, te izradu termometara i barometara ,spojevi su joj vrlo otrovni

KORIŠTENA LITERATURA:

1.P.Heinrich(Hrsg.):Metallrestaurierung,Muenchen 1994.

2.T.Stambolov,R.D.Bleck,N.Eichelmann:Korrosion und Restaurierung von Kunst und Kulturgut aus Metall/I 1987.,/II 1988.,Weimar
3.Whats New in Old Metals(seminar preprints),Canadian Conservation Institute,Otawa 1994.

4.RESTAURATOREN BLAETTER BAND 11,Thema Metallkonservierung,Wien 199o.

5.ANCIENT&HISTORIC METALS-CONSERVATION AND SCIENTIFIC RESEARCH,Santa Monica 1994.

6.Mac Leod,Pennec,Robbiola(Edit.):METAL 95,Proceedings  of International Conference on Metal Conservation,London 1997.

7.Mourey,Robbiola(Edit.):METAL 98,Proceedings of International Conference on Metal Conservation,London 1999.

8.J.Wolters:Der Gold und Silberschmied,Stuttgart 1981.

9.P.Mottner:Der Aktuell Wissensstand zur Korrosion und Restaurierung/Konservierung von Denkmaelern aus Blei,Zinn,Zink,Muenchen 1993.

10.Praktische Galvanotechnik,Saulgau 1997.

11.W.Machu:Oberflaechenvorbehandlung von Eisen und Nichteisenmetallen,Leipzig 1954.

12.H.Hilpke:Werkstattrezepte fur Graveure,Zieseleure,Gurtler ,Galvaniseure und Stempelhersteller,Stuttgart 1991.

13.Aluminium-Taschenbuch,Duesseldorf 1963.

14.G.T.Bahvalov,A.V.Turkovskaja:Korozija i zaštita metala,Beograd 1949.

15.C.Degrigny:Stabilisation de Moteurs d’Avions Immerges,Studies in Conservation,4o(1995)

16.C.Moynehan:Consevation of Aluminium and Its Alloys,Journal of Conservation&Museum Studies,1/!996.

17.Plenderleith,Werner:Konzervacija muzejskih predmeta i umjetnina, MDC Zagreb 1974.

18.P.M.Vjačeslavov,S.A.Grilihes,G.K.Burkat,E.G.Kruglova:Galvanotehnika blagorodnih i redkih metalov, Lenjingrad 1970.

DODATNA PREPORUČENA LITERATURA:

1.METAL 2001.,Proceedings of Conference on Metal Conservation,Perth 2002.

2.METAL 2004.,Proceedings of Conference on Metal Conservation,Canberra 2005.

3.D.A.Scott:Copper and Bronze in Art-Corrosion,Colorants,Conservation,2002.

4.T.Drayman-Weiser:Gilded Metals-History,Technology,Conservation,2000.

5.O.Untracht:Metal Techniques for Craftsmen,New York 1968.

6.L.Selwyn: Metals and Corrosion,Handbook for Conservation Professional, Ottawa 2005.

KORISNE WEB STRANICE:

1.Leksikon za područje  konzervacije umjetnina C.A.M.E.O.

www.mfa.org/conservation

2.Conservation OnLine

http://palimpsest.stanford.edu

3.Conservator Articles

www.antiquerestorers.com

4.Canadian Conservation Institute

www.cci-icc.gc.ca/main_e.shtml

5.Conserve O Grams

www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/cons_toc.html

6.Stranica radne grupe za konzervaciju metala ICOM-CC,BROMEC-on line časopis posvećen istraživanju na području konzervacije metala, pristup samo za članove ICOM-a

www.icom.-cc.org.icom.museum/WG/Metals/

7.METALConsn-info, website sa istim sadržajem kao i prethodni ,no pristup je slobodan

http://rsc.anu.edu.au/hallam/METALConsn-info.html

8.Bibliografska baza podataka za područje konzervacije umjetnina(19o ooo zapisa,mogućnost faksiranja ili fotokopiranja kraćih članaka)

www.bcin.ca/Interface/bcin.cgi

9.Protect  our European outdoor  bronze Monuments/GOOD PRACTICE GUIDE

www.kae.gr/bronzemonuments/parts/GPG1.htm

10.Sedam zbirki kemijsko-tehnoloških receptura

www.thelitterbox.org

11.Priručnik za konzervaciju arheološkog materijala izvađenog iz mora

www.nautarch.tamu.edu/class/ANTH/file0.htm

12.Stranice američkog patentnog ureda ,pretraga  patenata od 1976. do danas

www.uspto.gov/

PREPORUČENI SOFTWARE

1.Modular Cleaning Program, autor Chris Stavroudis, namijenjen prije svega čišćenju slika ,po sustavu R.Wolbersa, neke se otopine mogu koristiti i za čišćenje metalnih objekata ,besplatan za profesionalne konzervatora ,link u sklopu Conservation  OnLine website-a

2.Ekspertni program za čišćenje arheoloških predmeta od željeza ,u DOS-u, autorica Lida Liberopoulou, za besplatni download kontaktirati autoricu(lib@kae.gr)

3.Bilo koji besplatni software upotrebljiv u konzervaciji, posebno open source- TreePad Lite, Tree Line, Open Office Suite, Abi Word(za dokumentaciju),Gimp ,Gimpshop, Vips(obrada fotografija  i grafike),Minos(3D CAD),Merge(preklapanje  2 slike),Rasterbator, Posterizza(uvećanja za prezentacije),Gentoo, Debian ,Puppy Linux,Grafpup,Ubuntu(operativni sustavi)

ADRESE NABAVLJAČA:

Trgovina Juriček, Gornjostupnička 27,1o 255 Stupnik,tel.o1 65 88 779,www.juricek.hr

-kemikalije, restauratorski materijal i pribor

Hospitalija , Amruševa 6,Zagreb

–          kemikalije

SITO AS, Donje svetice 4o,Zagreb

–          kompletan zlatarski i srebrnarski alat, zlato, srebro, drago kamenje

A.M.I. Commerce, Tratinska 19,Zagreb,tel.o1/3o 94 466

-posebne slitine i topitelji za lemljenje cinka, kositra, aluminija, bakra ,čelika

Anton Kambič,8333 Semič, Slovenija

-uređaji za mikropjeskarenje, uređaj za sulfitno odsoljavanje

IZJAVA AUTORA:

AUTOR SE NE SMATRA ODGOVORNIM ZA ŠTETU NASTALU POGREŠNOM ILI NESTRUČNOM PRIMJENOM BILO KOJE OD NAVEDENIH METODA RADA-AKO SE ODLUČITE KORISTITI NEKI OD POSTUPAKA TO ČINITE NA VLASTITU ODGOVORNOST- UKOLIKO NEKU OD METODA NISTE NIKADA KORISTILI NAJBOLJE JE  DA PRIMJENU ISTE PRVO ISPROBATE NA UMJETNO KORODIRANIM UZORCIMA ILI OTPADNOM MATERIJALU. OVAJ TEKST SASTAVLJEN JE U NAJBOLJOJ NAMJERI TE POSTAVLJEN NA WEB U SVRHU POTPUNO BESPLATNOG KORIŠTENJA. BILO KAKVO NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE OVOG TEKSTA U KOMERCIJALNE SVRHE ZABRANJENO JE I KAŽNJIVO .