Mehanizam s Antikitere

Bar jedan predmet ručne izrade nedvosmisleno dokazuje da je jedna civilizacija drevnog svijeta raspolagala tehničkim znanjem kakvo nijedan suvremeni znanstvenik nije naslutio. Pošto je taj predmet nađen u moru blizu Krete, kod otočića Antikythere, prozvan je mehanizmom s Antikythere.

Mehanizam s AntikitereTaj je mehanizam bio izvađen iz brodske olupine koju je 1900. godine, tragajući za spužvama nedaleko od Antikitere, otkrila skupina ronilaca. Oni su otkrili trup broda natovaren kipovima. Iste su se godine vratili na to mjesto i nakon nekoliko mjeseci napornog i opasnog ronjenja izvadili su ono što su našli na brodu, brončane i mramorne kipove, kasnije otpremljene u Nacionalni arheološki muzej u Ateni na čišćenje i restauraciju.
Ovi kipovi oduševili su stručnjake muzeja, pa mjesecima nitko nije gotovo ni pogledao nekoliko komada zahrđale bronce koje su ronioci izvadili uz kipove. Kada ih je nakon nekog vremena glavni arheolog muzeja, Spyridon Stais, ipak pregledao, zapazio je u izjedenim brončanim odlomcima obrise zubaca. Među stručnjacima je odmah došlo do prepirke. Neki su tvrdili da su to zupčanici astrolaba, kojeg su pomorci koristili za mjerenje visine nebeskih tijela, dok su drugi tu tvrdnju pobijali. Pouzdano je bilo samo to da je, prema natpisu na omotaču, mehanizam bio napravljen 80. godine prije naše ere.
No tek je više od pola stoljeća kasnije, 1958. godine, mehanizam s Antikitere pregledao čovjek koji će svijetu otkriti pravi stupanj tehničkog dostignuća njegovih stvaralaca. Englez Derek de Solla Price, kasnije profesor povijesti znanosti na sveučilištu Yale, naišao je na mehanizam dok je proučavao povijest znanstvenih instrumenata. Kad je posjetio atenski muzej, zaprepastio se onim što je vidio. ˝Nigdje u svijetu nema sličnog predmeta˝, napisao je. ˝Ništa slično tome nije poznato ni iz kojeg drevnog znanstvenog teksta ili književne aluzije. Naprotiv, iz svega što znamo o nauci i tehnologiji u helensko doba, zaključili bismo da takva naprava nije mogla postojati.˝Nacrt mehanizma
Prva ispitivanja brončanih dijelova otkrila su osnovne crte mehanizma. S vanjske je strane imao brojčanike uložene u drvenu kutiju, a unutra je bilo najmanje dvadeset zupčanika. Kutija je bila ispisana natpisima, među kojima je bio i astronomski kalendar. Međutim, najznačajnije od svega je bilo da je mehanizam imao sustav diferencijalnih zupčanika. To je zapanjilo Pricea, jer su dotad povjesničari znanosti vjerovali da su se takvi zamršeni zupčani sustavi prvi put pojavili u satu napravljenom 1575. godine.

Više od desetljeća Price je nastojao rekonstruirati mehanizam iz korodiranih dijelova, ali tek je 1971. godine, kad je grčka komisija za atomsku energiju napravila rendgenske snimke, otkrivena cijela zbirka zupčanika mehanizma s Antikitere. Kako se znalo da satovi iz 13. stoljeća naše ere imaju jednostavniji sustav zupčanika, Priceova reakcija je shvatljiva; –Moram priznati da sam se u vrijeme tog ispitivanja mnogo puta budio noću i pitao postoji li koji drugi način da se dokaže stil astronomskog sadržaja osim epigrafije, što čvrsto ukazuje na prvo stoljeće prije naše ere.
Nitko ne može sa sigurnošću znati kako se mehanizam s Antikitere upotrebljavao ni kako je dospio na brod natovaren kipovima, ali Price je mislio da je on možda bio predočenje svemira, više umjetničko djelo nego znanstveni instrument. On je također vjerovao da je mehanizam bio dio tehnološkog znanja koje su stari Grci ostavili svojim islamskim nasljednicima, a koje je naposljetku dozrjelo u sjajnim europskim astronomskim satovima u srednjem vijeku.
Svakako, mehanizam s Antikitere treba svrstati, kao što je Price tvrdio, u red jednog od najvećih osnovnih mehaničkih pronalazaka svih vremena. Već samim tim što postoji on je opomena arogantnom uvjerenju modernog svijeta da je visoko razvijena znanost bila nedostupna sposobnostima i mašti naroda drevnog svijeta. Ovaj su uređaj znanstvenici nazvali prvim računalom i dokazano je da se radi o najstarijem astronomskom računalu za preživljavanje.
Jedna od teorija govori da je uređaj stvoren na Akademiji koju je utemeljio antički stoički filozof Posejdonije na grčkom otoku Rodosu. Naime, u tekstu rimskog govornika i filozofa Cicera, bivšeg Posejdonijevog učenika, opisuje se uređaj sličan mehanizmu. “Poput Aleksandrije, i Rodos je u svoje vrijeme bio veliki centar astronomije”, kaže znanstvenik Xenophon Moussas. “Brod na kojem je otkriven uređaj mogao je biti dio konvoja za Rim i nositi blago opljačkano na otoku, koje je trebalo poslužiti u trijumfalnoj paradi Julija Cezara”.
Skupina britanskih, grčkih i američkih znanstvenika, predvođenih Mikeom Edmundsom sa sveučilišta u Cardiffu, koristila je naprednu tehnologiju kako bi istražila pronađene ostatke kompleksnog mehaničkog uređaja sa zupčanicima kakvi kasnije nisu viđeni sve dok u upotrebu nije uveden satni mehanizam u 14. stoljeću. “Ovo je za tehnologiju važno kao i Akropola za arhitekturu. To je jedinstven uređaj”, rekao je član skupine znanstvenika, profesor John Siederakis sa sveučilišta u Solunu.
Znanstvenici su sada otkrili da je uređaj sadrži 37 odvojenih zupčanika i izvorno je bio smješten u kutiji nešto manjoj od kutije za cipele. Dva brojčanika na prednjoj strani prikazuju zodijak i kalendar dana u godini, koji se može prilagoditi prijestupnim godinama, dok metalne strelice pokazuju pozicije Sunca, Mjeseca i pet planeta. Dva spiralna brojčanika u pozadini prikazuju mjesečev ciklus i predviđaju pomrčine.
Od svoga otkrića mehanizam je zbunjivao znanstvenike. Časopis Nature piše da se radi o spravi “tehnički složenijoj od ijednog drugog uređaja nastalog u sljedećih tisuću godina”.
Mehanizam s Antikitere izložen je u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni, gdje ga mogu pogledati svi zainteresirani.

IZVOR:  Wikipedia, Helenica